crno zlato

Venezuela, prva izvoznica nafte u Latinskoj Americi u velikoj krizi

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 24.01.2019 16:26
  • Objavljeno 24.01.2019 u 16:26
U Venezueli za javni prijevoz koriste kamione

U Venezueli za javni prijevoz koriste kamione

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Venezuela, gdje se oporbeni predsjednik parlamenta Juan Guaido u srijedu sam proglasio privremenim predsjednikom države tijekom prosvjeda protiv aktualnog predsjednika Nicolasa Madure, prva je izvoznica nafte u Latinskoj Americi, no potresa je velika politička, gospodarska i migrantska kriza

Maduro, kontroverzni Chavezov nasljednik

Izabran za predsjednika 1999., Hugo Chavez pokrenuo je "bolivarsku revoluciju", nazvanu tako po borcu za neovisnost Simonu Bolivaru. Popularnost je sagradio na mnogobrojnim socijalnim programima u zemlji rastrganoj velikim nejednakostima i borbom protiv nepismenosti, vladajući stilom koji je objedinio ljevičarstvo i militarizam. Godine 2012. dobio je treći mandat, no umro je od raka godinu dana poslije.

Njegov favorit Nicolas Maduro postao je njegovim nasljednikom, no brzo je postao nepopularan kada je zemlja upala u gospodarsku krizu, što je 2014. izazvalo nasilne prosvjede u kojima je poginulo 43 ljudi.

U siječnju 2016., oporba je u parlamentu stekla većinu, no Vrhovni sud poništio je sva glasanja zastupnika. Prosvjedi na kojima se tražio Madurov odlazak izmjenjivali su se tijekom četiri mjeseca 2017. i u njima je poginulo 125 ljudi.

Maduro je donio odluku o održavanju izbora za skupštinu koja će sastaviti novi ustav, čime je želio sačuvati vlast, kako je tvrdila oporba, koja je izbore održane u srpnju 2017. bojkotirala.

Europska unija, SAD i više latinoameričkih država nije priznalo Ustavotvornu skupštinu, niti drugi Madurov mandat koji je počeo 10. siječnja 2019.

Predsjednik parlamenta, oporbeni čelnik Juan Guaido, proglasio se sam 23. siječnja, dva dana nakon pobune skupine vojnika koja je brzo ugušena, privremenim predsjednikom države tijekom velikog protuvladinog prosvjeda. SAD i nekoliko latinoameričkih zemalja brzo ga je priznalo, dok je Maduro dobio potporu Meksika, Kube, Bolivije, Turske i Rusije.

Parlament je obećao amnestiju vojnicima koji okrenu leđa Maduru.

Zemlja crnog zlata

Venezuela, karipska država površine 916.445 kilometara četvornih i s gotovo 32 milijuna stanovnika (po podacima Svjetske banke iz 2017.), jedna je od dviju latinoameričkih članica OPEC-a. Ima dokazane rezerve nafte u iznosu od 302,25 milijarda barela, najviše na svijetu.

Zbog manjka novca za modernizaciju naftnih polja, proizvodnja nafte se strmoglavila. U studenome je po podacima OPEC-a iznosila 1,13 milijuna barela na dan, najmanje u tri desetljeća.

Urušavanje gospodarstva

Pogođenoj padom cijena sirove nafte od 2014., Venezueli, koja 96 posto prihoda ostvaruje prodajom nafte, počele su manjkati devize i utonula je u veliku krizu, koja je izazvala pravi egzodus njeznih stanovnika koji su počeli bježati pred nestašicom hrane i lijekova u susjedne zemlje, što nije prošlo bez napetosti.

Tri milijuna Venezuelaca živi u inozemstvu, od kojih je najmanje 2,3 milijuna otišlo od 2015., po podacima UN-a. Ta bi brojka mogla porasti na 5,3 milijuna 2019.

U pet godina, BDP je potonuo za 45 posto, po podacima MMF-a.

Svjetska banka očekuje ove godine novu kontrakciju BDP-a od 8 posto, nakon što je gospodarstvo prošle godine palo 18 posto.

Suočen s hiperinflacijom koja bi ove godine trebala doseći 10 milijuna posto, Maduro je sredinom siječnja učetverostručio minimalnu plaću na 18.000 bolivara (20 dolara po službenom tečaju), za što se može kupiti dva kilograma mesa. U kolovozu je pokrenuo plan oporavka, devalvirajući bolivar za 96 posto.

Maduro tvrdi da je kriza posljedica "gospodarskog rata" koji protiv njega vode desnica i SAD. SAD mu je nametnuo nekoliko krugova sankcija.

U studenome 2017., nekoliko rejting agencija objavilo je da su Venezuela i nacionalna naftna kompanija PDVSA u djelomičnom stečaju.

Stopa siromaštva, kojom se "bolivarska revolucija" inače rado diči kada pada, porasla je na vrtoglavih 87 posto, po istraživanju glavnih sveučilišta u zemlji.

Venezuela pati i od endemskog nasilja, sa stopom ubojstava od 81,4 na 100.000 stanovnika 2018., po nevladinoj organizaciji Venezuelski opservatorij za nasilje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!