drastične mjere

Veliki Brat na steroidima: Kako se Danci i Šveđani obračunavaju s kriminalnim bandama

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 19.10.2019 22:55
  • Objavljeno 19.10.2019 u 22:55
tportal

Izvor: Scanpix / AFP / Autor: N. N. / Scanpix / AFP / Profimedia

U Kopenhagenu se u prvih devet mjeseci ove godine dogodilo 13 eksplozija, a 180 članova bandi osuđeno je na 258 godina zatvorske kazne za 845 kaznenih djela! Neke od bandi 'uvezene' su iz susjedne Švedske, u kojoj je situacija još gora: Identificirano je 5000 kriminalaca povezanih u 200 kriminalnih mreža koncentriranih u 61 'ranjivom području', kako Šveđani politički korektnim jezikom nazivaju geta. Broj pucnjava se u njih upeterostručio u posljednjih 12 godina, a u Danskoj je broj prijavljenog kriminala u zadnjih 30 godina trostruko veći

Nakon Finske, Danska je službeno najsretnija i najmanje korumpirana zemlja na svijetu, ali tisućgodišnju monarhiju muči jedan problem: svaka peta obitelj pogođena je kriminalom. Broj prijavljenog kriminala utrostručio se u posljednjih 30 godina, posebno nasilništvo, provale i sitne krađe.

Lopovi poglavito žive u 'posebno ranjivim područjima javnog stambenog prostora', dijelovima gradova sa socijalnim problemima i većinskim stanovništvom koje nije zapadne nacionalnosti te čija prezimena ne završavaju na -sen kao u dvije trećine Danaca. Ukratko, u getima.

Dansko ministarstvo prometa, graditeljstva i stanovanja od 2010. objavljuje njihov godišnji popis, a ove godine ih je službeno 21 s najzloglasnijim Mjølnerparkenom u Kopenhagenu, u kojem 82 posto stanovnika nisu Danci, a broj nezaposlenih prelazi 40 posto. U njima ne smiju stanovati osobe koje primaju socijalnu pomoć, školuju se ili prolaze proces integracije. U getu ostaje problematično društvo uglavnom združeno u bande.

A bande su bande. U Kopenhagenu se u prvih devet mjeseci ove godine dogodilo 13 eksplozija, a 180 članova bandi osuđeno je na 258 godina zatvorske kazne za 845 kaznenih djela! Neke od bandi 'uvezene' su iz susjedne Švedske.

To je znak za ozbiljnu uzbunu te je nova premijerka Danske, predsjednica socijaldemokrata Mette Frederiksen najavila ozbiljan obračun s kriminalom jer je 'danski socijalni model na ozbiljnoj kušnji'. Prijedlog njezine vlade uključuje značajno povećanje nadzora javnog prostora, naročito javnih zgrada, s 300 novih nadzornih kamera dostupnih na korištenje samo policiji.

  • +3

Mette Frederiksen

Izvor: Profimedia / Autor: Snapshot/Florian Boillot

Frederiksen se tu sudara s važećim zakonom prema kojemu slobodan pristup javnim prostorima ne smije biti nadziran kamerama, no naglašava kako želi omogućiti policiji da 'gleda široko, a ne samo usko'. 'Problem neće nestati sam od sebe, moramo poduzeti oštre mjere', izjavljuje ona za list Berlingske, podsjećajući na ljetošnje eksplozije u Kopenhagenu, naročito na bombaški napad na poreznu agenciju u kolovozu, za što se sumnjiče osobe pristigle iz Švedske.

Na listi novih mjera su pooštrene kazne za posjedovanje eksploziva, pojačana zaštita granice sa Švedskom i intenzivnije policijske istrage. Prijedlog premijerke dobio je potporu malo desnijeg 'plavog bloka', konzervativaca također. Ultrakonzervativna Nova desnica to je nazvala 'manjim zlom', ali mjere suviše mlakima, dok ih krajnje lijeva Alternativa naziva 'Velikim Bratom na steroidima'.

Kako je Danska počela zauzimati tvrd stav prema imigrantima

Izvor: tportal.hr / Autor: ABC News In-depth

Za desne premlaka, za lijeve preoštra – to je novo lice Socijaldemokratske stranke koja je pod vodstvom nove premijerke u ekonomiji otišla ulijevo, a u pitanjima imigracije udesno. U Danskoj je na 5,8 milijuna stanovnika 800.000 imigranata ili njihovih potomaka, od čega ih 500.000 nije došlo sa Zapada, što je razlog za sve oštriju protuimigrantsku retoriku, naročito protiv potonjih, pa i zahtjev da se privremeno obustavi odobrenje za azil i inzistira na repatrijaciji, a ne integraciji. Sama premijerka izjavljuje da su niži slojevi Danaca najveće žrtve 'neregulirane globalizacije, masovne imigracije i slobodnog kretanja radne snage'. Na proljetnim parlamentarnim izborima glavne teme nisu bile ekologija, rast nejednakosti i ekonomija, nego imigranti.

Prošle godine osam ministara bivše vlade na čelu s prethodnikom Mette Frederiksen, Larsom Lokkeom Rasmussenom, donijelo je plan nazvan 'Danska bez paralelnih društava' s idejom da se do 2030. drastičnim mjerama eliminiraju sva geta. Jedna od njih dopuštenje je policiji da odredi zone u kojima će kazne počiniteljima za određena kriminalna djela, poput vandalizma, krađe i prijetnji, biti udvostručene. Predlaže se i promjena uvjeta stanovanja u socijalnim stanovima, čime bi se mijenjala demografska slika geta, obvezno pohađanje dnevnog boravka za djecu u osjetljivim područjima, ali i financijske nagrade za dobro ponašanje.

Bivši premijer Lars Lokke Rasmussen lani je predstavio drastične mjere za eliminaciju svih geta u Danskoj do 2030.

Bivši premijer Lars Lokke Rasmussen lani je predstavio drastične mjere za eliminaciju svih geta u Danskoj do 2030.

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr

Njihova ideja je također kriminalizacija tzv. ponovljenih kulturoloških putovanja, koje ministarstvo migracija definira kao slanje maloljetnika u domovinu roditelja protiv njihove volje jer se pod krinkom jačanja kulturnog identiteta i učenja jezika može kriti slanje djevojčica na obrezivanje ili dječaka na sumnjivo regrutiranje u militantne skupine, za što bi roditelji prema planu trebali dobiti četiri godine zatvora. Predlažu se mnogo stroža pravila o ponovnom ujedinjenju obitelji, a stanovnicima geta otežano dovođenje partnerica/partnera u Dansku. I prema važećim pravilima, parovi mješovite nacionalnosti u kojima strani partner nema državljanstvo EU-a moraju ispunjavati takozvani zahtjev za privrženost, što podrazumijeva to da par mora biti snažnije odan Danskoj nego bilo kojoj drugoj zemlji.

I dok se Danci bore sa stanovnicima svojih geta, danski migranti u Švedskoj vraćaju se kući jer je situacija u susjednoj zemlji postala mnogo gora. Danska dijaspora u Malmöu povijesno je bila najbrojnija, ali zadnjih godina istisnuli su je Iračani te došljaci iz bivše Jugoslavije i s Roga Afrike, a svaki drugi stanovnik tog grada ima barem jednog roditelja rođenog izvan Švedske. Grad s 330.000 žitelja ima tri 'ranjiva područja', kako Šveđani politički korektnim jezikom nazivaju geta, s 200 osuđivanih pripadnika bandi.

Imigranti s djecom proučavaju glasački listić na parlamentarnim izborima u Danskoj

Imigranti s djecom proučavaju glasački listić na parlamentarnim izborima u Danskoj

Izvor: SCANPIX NORDFOTO / Autor: Palle Hedemann /SCANPIX NORDFOTO /EPA

Prema izvješću iz 2017., u najvećim švedskim gradovima identificirano je 5000 kriminalaca povezanih u 200 kriminalnih mreža koncentriranih u 61 'ranjivom području', od kojih su 23 naročito ranjiva. Broj pucnjava se upeterostručio u posljednjih 12 godina. Ranije se pucalo u nogu zbog zastrašivanja, a sada se puca u glavu da se ubije, izjavljuje u švedskom listu Göteborgs-Posten Linda Staaf, voditeljica policijskog obavještajnog odjela (NOA).

Švedska policija tuži se da nema dovoljno ljudi i sredstava za tako krupan zalogaj te u 11 najtvrđih geta nema nijedne policijske stanice. Policijske stanice nema ni štokholmski Rinkeby, ozloglašeno geto i izvan granica Švedske, iz kojeg se navodno regrutira dio kadra za podmetanje eksplozija u Kopenhagenu. Doduše, za gradnju nove postaje osiguran je novac, ali gradnja ne počinje, jer građevinske firme odbijaju ući u Rinkeby bojeći se nasilja njegovih stanovnika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!