GORDANA DERANJA

Vapaj šefice HUP-a: Pustite žene da šefuju!

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 23.01.2017 09:16
  • Objavljeno 22.11.2016 u 09:00
Gordana Deranja

Gordana Deranja

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovačić

Iako je prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj više žena nego muškaraca, oni su i dalje dominantniji u svijetu biznisa. Statistike iz posljednje analize FINA-e o udjelu poduzetnica u vlasničkoj strukturi trgovačkih društava na strani su muškog dijela populacije. Od gotovo 99.000 samo 18,1 tisuća ili 18,3 posto prošle je godine bilo u vlasništvu žena, najviše u Zagrebu, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji. Svojevrsnom prekretnicom na domaćoj poduzetničkoj sceni smatra se 2010. otkad broj vlasnica tvrtki lagano raste sa 17,3 na 20,3 posto 2014. dok je posljednje 2015. iznosio 18,3 posto

'Što se tiče položaja žena poduzetnica i menadžerica, ako uspoređujemo Hrvatsku sa svijetom i EU-om, ne stojimo tako loše, ali je to daleko od onoga što bi bilo zadovoljavajuće', komentira za tportal predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja koja je istovremeno i predsjednica Uprave Tehnomonta iz Pule, brodograditeljske tvrtke koja je prošle godine uprihodila 42,37 milijuna, dok im je dobit iznosila 2,32 milijuna kuna.

Već se navikla na čuđenje u svojem poslovnom sektoru, tipičnom za mušku populaciju. Na čelu tvrtke je još od 1998., a uz uloženi trud, rad i stalno dokazivanje, kaže, potrebna je ipak i doza sreće.

Žene mogu povećati BDP za jedan do dva posto

'Statistike pokazuju da su tvrtke kojima rukovode žene ili su im vlasnice trajnije, socijalno osvještenije, a u takvim društvima raste i BDP. Sve je to dokazano. A mi imamo jedno bogatstvo, potencijal nezaposlenih žena koje bi svojom aktivnošću sigurno mogle doprinijeti većem rastu od jedan do dva posto BDP-a', ukazuje Deranja.

Žene se okreću poduzetništvu kada ostanu bez posla ili su njime prezasićene. Najčešći su to okidači za krenuti u nešto svoje. Mahom je riječ o manjim tvrtkama u kojima se samozapošljavaju ili eventualno otvore radno mjesto za još nekoga.

Žene se u Hrvatskoj i dalje najčešće okreću poduzetništvu iz nužde Profimedia

Žene se u Hrvatskoj i dalje najčešće okreću poduzetništvu iz nužde Profimedia

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia


'Ono što bi trebalo biti motivator, to je uključivanje svih struktura društva, od Vlade preko nevladinih institucija kako bi se pomoglo ženama da napreduju u društvu koje je još uvijek konzervativno i zatvoreno. Bez podrške obitelji i okoline žena teško može napredovati, ako primjerice nema svu potrebnu infrastrukturu, od dječjeg vrtića za djecu, a u kasnijoj dobi domove umirovljenika gdje bi bezbrižno mogla smjestiti svoje najbliže ako im nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu. Zbog toga bi društvo trebalo biti senzibiliziranije kako bi se mogle posvetiti poslu ako imaju ambicije i uspjeh jer s druge strane imaju puno ograničavajućih faktora', objašnjava šefica HUP-a i predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug za Istarsku županiju.

Ženske kvote

Slično kao i u politici, puno se priča i o ženskim kvotama u nadzornim odborima tvrtaka.

'Uzmite, primjerice, kvote za političke stranke za zastupljenost žena u parlamentu. Pa gdje su sankcije, kazne? To nam dovoljno govori da smo počeli nazadovati u odnosu na ono što smo prije imali, kada smo s tim startali. Diskusija o ženskoj kvoti u NO-ima treba biti cjelovita akcija uz djelovanje jer se žena sjetimo samo na njihov dan ili kada se pojave određene statistike, a u međuvremenu se rijetko postavlja to pitanje', ukazuje Deranja.

Svojevrsna prekretnica na poduzetničkoj sceni Hrvatske dogodila se 2010. Do tada je, prema statistikama na jednu ženu dolazilo 2,6 muškaraca dok se omjer danas smanjio na 1,9.

Sanela Dropulić, osnivačica i voditeljica Virtualnog poduzetničkog centra Pixsell

Sanela Dropulić, osnivačica i voditeljica Virtualnog poduzetničkog centra Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec


'Žene su u hrvatskom društvu većina po brojnosti, stupnju obrazovanja i nezaposlenosti. U manjini su kada je riječ o zastupljenosti na izbornim listama političkih stranaka, pa čak i kada se plaća kazna od 50.000 kuna, ali i u društvenoj pozornosti, upravljačkim tijelima privatnih i državnih kompanija, visini plaće. Zbog toga me uopće ne čude ovakvi podaci', odgovara tportalu Sanela Dropulić, osnivačica i voditeljica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra i suautorica prvog motivacijskog vodiča za poduzetnice i one koje će to tek postati 'Ja (ne) mogu biti poduzetnica'.


Ova supruga i majka četiri djevojčice Katarine, Lori, Elen i Ive, u poduzetništvu se našla, kaže, radi karijernog zaokreta jer je kvalitetnije htjela upravljati svojim poslovnim i privatnim životom. Pred njom i Virtualnim ženskim poduzetničkim centrom nov je izazov, organizacija Kongresa poduzetnica Jugoistočne Europe kao najveće okupljanje žena u ovom dijelu kontinenta idućeg ožujka. U Zagrebu će se upravo na Dan žena okupiti oko 600 poduzetnica i poduzetnika.

'Najvažniji je pozitivan stav jer sve počinje i završava s nama, dakle nema te aktivnosti koju ne možemo, ali i tog neuspjeha koji nam je suđen ako se ne pokrenemo', zaključuje Dropulić.  

452651,443452,419311,412608

  

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi