SOCIJALNE NAKNADE

Vlada opet najavljuje imovinski cenzus: Samo na dječjem doplatku moglo bi se uštedjeti 200 milijuna kuna godišnje

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 29.07.2020 09:23
  • Objavljeno 29.07.2020 u 09:07
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Robert Daly / Caia Image / Profimedia

Saborska rasprava o Zakonu o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, koja je jučer počela s vrlo konstruktivnim prijedlozima oporbe i spremnosti premijera Andreja Plenkovića da ih uvaži, ponovno je potaknula temu o uvođenju imovinskog cenzusa, što su dosad najavljivale brojne vlade, a nijedna to na kraju nije provela

Čini se da među političkim strankama sada gotovo da postoji konsenzus da država treba više pomoći siromašnijim građanima kojima su domovi nastradali u potresu, a da, s druge strane, porezni obveznici ne plaćaju u jednakom iznosu obnovu bogatijima koji u svojem vlasništvu imaju i po nekoliko nekretnina, koje onda koriste i za stjecanje prihoda, što u ovoj verziji Zakona nije regulirano, piše Jutarnji list.

Tako je na opasku Katarine Peović iz Radničke fronte, da se kod obnove Zagreba mora uzeti u obzir imovinski cenzus, premijer odgovorio kako je Vlada, što se tiče socijalnih kriterija, otvorena po tom pitanju.

'Vodit ćemo računa da kroz raspravu nađemo rješenje koje je primjereno' - najavio je premijer. No, jedno je konsenzus među strankama, a drugo politička volja koja dosad nije postojala iako su brojne Vlade najavljivale da će se kod distribucije socijalnih naknada uzimati u obzir cijela imovina koju osoba posjeduje, poput nekretnina i pokretnina, a ne samo dohodak.

To je, uostalom, i dio HDZ-ova izbornog programa u dijelu koji kaže da će sustav socijalnih naknada i prava biti pravedniji, kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti, dok se i u programu Vlade navodi da će vrtići biti besplatni za sve obitelji kojima “imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna”. O tome se već razmišljalo kada se uvodila nacionalna mirovina, ali sustav nije bio spreman za to, iako problem nije nerješiv ako postoji politička volja i ako se u rješavanje uključe sva ministarstva. Za to je potrebno stvoriti bazu podataka i urediti zemljišne knjige kako bi se doista znalo tko što posjeduje.

'Objektivno je da se to napravi u srednjem roku, najkasnije do sredine mandata, jer uređenje cijelog sustava socijalnih naknada podrazumijeva i uvođenje imovinskog cenzusa. To se onda može koristiti za sve naknade i prava, a treba napraviti i registar svih davanja, od lokalnih do nacionalnih, i povezati sve podatke. To je onda podloga i za primjenu imovinskog cenzusa u svim državnim potporama', kaže sugovornik Jutarnjeg lista iz vlade.

Sada je situacija takva da se kod isplate određenih prava, poput dječjeg doplatka ili zajamčene minimalne naknade u obzir uzima samo dohodovni cenzus. Svjetska banka je još 2014., u okviru tehničke pomoći Hrvatskoj, izradila procjenu učinka uvođenja imovinskog cenzusa na doplatak za djecu, pri čemu se imovina mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i vlasništva dvaju ili više automobila. Rezultati su pokazali da bi se primjenom imovinskog cenzusa za samo ova tri parametra godišnje moglo uštedjeti i pravednije raspodijeliti oko 200 milijuna kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!