INOVATIVNO RJEŠENJE

Upoznajte informatičare čija se aplikacija za pčelare probila u 20 zemalja

01.09.2016 u 14:33

Bionic
Reading

U protekle četiri godine broj pčelara u Hrvatskoj se udvostručio. Sada ih ima oko 11.000, što sugerira da je dobar broj pčelara pretvorio hobi u unosan biznis. Buđenje te grane industrije dobro je iskoristio i tim mladih informatičara na čelu s Alenom Huskanovićem i tvrtkom Async što stoji iza aplikacije BeeRM, a koja se u kratko vrijeme probila u dvadeset zemalja i pobijedila na natječaju Moj Zaba start Zagrebačke banke

Aplikacija BeeRM omogućuje pčelarima evidenciju, pregled, vizualizaciju i analitiku podataka o košnicama, pčelinjacima, pčelarskim pregledima i ostalim elementima u pčelarstvu.

Moguće je naprimjer evidentirati vrijeme vrcanja i količinu proizvedenog meda, utrošene resurse i troškove, promjene u košnicama te uspoređivati prinose košnica i pčelinjaka.

'Evidencijom podataka o pčelarskim pregledima nastojimo na vrijeme uočiti uzorke koji dovode do pojave bolesti pčela. Zna se dogoditi da pčelari zbog velikog broja košnica neke od njih zaborave tretirati protiv nametnika ili to ne rade usklađeno s ostalim pčelarima u okolici, što može uzrokovati ponovno pojavljivanje problema u kratkom roku', pojasnio je Huskanović za tportal.

Ideju za izradu softvera dobio je od prijatelja i članova obitelji koji se bave pčelama. 'S obzirom na to da su svi članovi tima informatičari, nastojali smo pronaći način na koji iskoristiti ICT s ciljem poboljšanja procesa u pčelarstvu. Aktivno smo razvijali ideju te smo komunicirali s pčelarima kako bismo otkrili što ih točno muči te smo tako modelirali rješenje u obliku softvera', rekao je Huskanović.

BeeRM se koristi u više od 20 država. Uz postojeću internetsku aplikaciju, u izradi je mobilna aplikacija koja će omogućiti evidenciju svih podataka bez aktivne veze s internetom kako bi ju pčelari mogli koristiti i u pčelinjacima u nepristupačnim područjima ili u uvjetima loše veze s internetom.

Što se perspektive pčelarstva tiče, Huskanović misli kako je najveći problem nekontrolirani uvoz meda iz Kine, nerijetko sumnjive kvalitete.

Ostali izazovi s kojima se susreću pčelari su bolesti pčela i razrojavanje (gubitak rojeva). Najveći problem je nametnik varoa, zbog kojeg ugibaju pčele u skoro svim dijelovima svijeta te ih je potrebno tretirati nekoliko puta godišnje i pratiti proces liječenja.

'Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja uz relativno mala ulaganja u početku može omogućiti eksponencijalni razvoj poslovanja, stoga ne čudi to da je velik broj pčelara pretvorio hobi u profitabilan biznis. Broj pčela u nekim dijelovima svijeta smanjuje se velikom brzinom upravo zbog bolesti, stoga je potrebno na vrijeme reagirati i pobrinuti se za naše pčele', zaključio je.