stvar je u kamatama

Unatoč malim državnim poticajima, stambene štedionice i dalje napreduju, evo kako im to polazi za rukom

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 09.01.2019 19:30
  • Objavljeno 09.01.2019 u 19:30
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: tportal

Državni poticaji na stambenu štednju, kojom je moguće osigurati fiksne kamate za cijelo razdoblje otplate stambenih kredita, u ovoj godini padaju s lanjskih 90 na samo 60 kuna. Ti su poticaji samo sjena onih otprije nekoliko godina, kad su dosezali izdašnih 750 kuna na 5000 kuna ušteđevine. Stambene štedionice već godinama plešu na rubu izdržljivosti, ali, zanimljivo, i s minimalnim poticajima neke uspijevaju ostvariti dvoznamenkast rast kreditiranja

Građanima je stambena štednja u prvom redu atraktivna zato što su kamate na nju u bankama na povijesno niskim razinama, dok stambene štedionice nude fiksne kamate na kredite i kamate više od jedan posto.

Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrota, kaže nam kako su u toj štedionici lani sklopili 17.132 ugovora o stambenoj štednji, što je pad od 10,45 posto, dok je ukupan iznos plasiranih kredita porastao s 259 na 297 milijuna kuna, što je pak rast od 14,67 posto. Ukupna vrijednost imovine Wüstenrota porasla je za nešto više od pola posto te iznosi 1,92 milijarde kuna.

Anđel nam kaže kako je stambena štednja i dalje atraktivna ne samo zbog relativno niskog poticaja, već i kamata koje se pripisuju na štednju. 'Ne treba zaboraviti to da glavnu povoljnost koju nudi sustav stambene štednje, a to je fiksna kamata tijekom cijelog roka otplate stambenog kredita, ne može ponuditi nijedna kreditna institucija', kaže nam Anđel.

U bankarskoj, Raiffeisen stambenoj štedionici potvrđuju da su u 2018. godini ostvarili rast iznosa novoodobrenih kredita te rast u iznosu ukupnih uplata stambene štednje. Broj novosklopljenih ugovora o stambenoj štednji ujednačen je u posljednje tri godine te je ukupna imovina štedionice potkraj prošle godine vrijedila 1,2 milijarde kuna.

  • +10
  • +7

Stan - ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

'Bankarski sustav već se neko vrijeme nalazi u okruženju izrazito niskih kamatnih stopa na štednju, pa iz toga proizlazi opadajući trend iznosa državnih poticaja u sustavu stambene štednje. Međutim, prinosi po kamatama na štednju, s poticajom, u stambenim su štedionicama još uvijek atraktivniji oblik štednje od one u bankarskom sustavu', komentiraju u Raiffeisenu te dodaju:

'Već četiri godine Vlada nastavlja podržavati sustav stambene štednje isplatama državnih poticaja (DPS) te je prema toj odluci DPS i dalje tržišno orijentirana varijabla koja ovisi o kamatama na štednju u bankama (zbroj prosječne kamate na oročenu štednju u bankama uvećanu za faktor stabilizacije).'

  • +4
  • +1

Novac - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

U 2018. godini i HPB Stambena štedionica ostvarila je rast kreditiranja u odnosu na godinu prije. Ukupna vrijednost njihove imovine dosegla je 370 milijuna kuna. U HPB-u nam kažu kako poticaji za stambenu štednju ne idu u korak s ostalim poticajima koji se odobravaju za stambeno kreditiranje, što neminovno utječe na odluke štediša i depozitnu bazu za stambeno kreditiranje građana koji su pritom zaštićeni fiksnom kamatnom stopom. 'Jedno i drugo je neodvojivo povezano', zaključuju.

Prije četiri godine stambene štedionice bile su pred gašenjem: tada je SDP-ov ministar financija Slavko Linić htio zaustaviti isplatu državnih poticaja, navodeći kako štedionice ne ispunjavaju svoju primarnu svrhu, već služe štedišama za dobivanje boljih uvjeta štednje nego u bankama.

Analiza Instituta za javne financije (koju je naručio Linić) pokazala je da se državi za svaku kunu uloženu u stambene štedionice u proračun vraćaju dvije kune, zbog čega je njegov nasljednik Boris Lalovac na kraju posustao i vratio isplatu državnih poticajnih sredstava.

  • +12
  • +9

Mamutica u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!