Premda su premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić pokušali uvjeriti javnost da su u planiranju ovogodišnjeg proračuna postigli velike uštede, ekonomski analitičari i poslovni akteri ostali su razočarani. Nasuprot obećanjima da će rashodi ostati na prošlogodišnjoj razini, oni ipak rastu za 2,4 milijarde kuna, a u planovima smanjenja deficita vladajući se u najvećoj mjeri oslanjaju na očekivani rast proračunskih prihoda
Prema smjernicama usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade, prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna. To znači da bi deficit središnje države trebao iznositi oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, a kada se tome dodaju izvanproračunski fondovi i lokalna uprava, ne bi trebao premašiti tri posto BDP-a.
Iz činjenice da su planirani proračunski prihodi veći za 3,9 milijardi kuna, a rashodi za 2,4 milijarde kuna jasno je vidljiva intencija da se smanjenje deficita bazira na rastu prihoda.
Stručnjaci upozoravaju da ovakav koncept stoji na prilično klimavim nogama. S jedne strane proračunski rashodi opet su probijeni, unatoč najavama da će biti zamrznuti na prošlogodišnjoj razini, a u planiranju prihoda pošlo se od prilično optimističnih pretpostavki.
Rast prihoda temelji se na pretpostavki da će u 2016. BDP rasti za dva posto. Međutim, sve je više naznaka o usporavanju gospodarstva. Tako danas objavljeni podaci pokazuju da je rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine bio manji nego u prethodnom kvartalu. Također, aktualna istraživanja njemačkog instituta ZEW i Europske komisije upozoravaju na osjetno pogoršanje poslovne klime u Hrvatskoj.
Stoga analitičari smatraju da će rast BDP-a biti osjetno niži (od jedan do 1,5 posto) što znači da će i proračunski prihodi biti mršaviji. 'Na početku ove godine imamo puno nepovoljnije međunarodno okruženje nego lani, a činjenica je i da domaće gospodarstvo obično zabilježi usporavanje rasta nakon izbora, pogotovo u ovom slučaju kada se proces formiranja Vlade oduljio. To će zasigurno dovesti do zastoja u realizaciji određenih investicija', ističe Zdeslav Šantić.
Čak je Hrvatska gospodarska komora, inače naklonjena novoj Vladi, ocijenila da rast u ovoj godini neće biti dinamičniji od rasta u 2015., koji je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku iznosio 1,6 posto.
Hrvatska udruga poslodavaca razočarana je jer u predloženim proračunskim smjernicama ne vidi obećane reformske zahvate. 'Iz smjernica se ne vide reforme i promjene koje je ova Vlada najavljivala i stoga će HUP u svojim daljnjim razgovorima s Vladom inzistirati na tome da se reforme vrate i da se reforme vide i u proračunu', poručuje Davor Majetić, direktor HUP-a.
Slične primjedbe poslodavci su imali i na proračune Milanovićeve vlade pa se s pravom može zaključiti da koncept proračuna nove Vlade ne odstupa mnogo od već viđenog u proteklim godinama. Ostaje pitanje samo hoće li rebalans nastupiti prije ili poslije ljeta.
