Vlada u petak održava dvije sjednice. Na telefonskoj su sjednici prihvatili amandman po kojemu i udomiteljima koji se time bave više od 10 godina priznaju pravo na dodani staž od 12 mjeseci po djetetu te još jedan amandman vezan za Zakon o odvjetništvu.

Na sjednici u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu se, između ostalog, odlučuje o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu.

Riječi će biti o o proračunskom okviru za razdoblje 2026. - 2028. te o osnovicama za određivanje prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za 2026. godinu, ali i izvješćima pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu.

Važna pitanja na europskom vijeću

Prije toga premijer Andrej Plenković daje svoj osvrt na aktualna društvena i politička zbivanja u zemlji i svijetu.

'Sastanak Europskog vijeća održan je jučer. Glavne teme su bile po pitanju obrane, poglavito s preuzetim obvezama s NATO summita, a to je da su vlade odlučile ulagati 3,5 posto svog BDP-a za obranu do 2035. godine i dodatnih 1,5 posto za opremu koja se može koristiti u civilne svrhe. Imali smo rat između Irana i Izraela, blic-rat između Indije i Pakistana, Ukrajina je pod agresijom Rusije i logično je da se vodi računa o obrani.

Hrvatska je vlada od 2016. godine podigla izdvajanja za obranu za 300 posto, te odlučila da će do 2028. izdvajati dva i pol posto, do 2030. tri posto, tako da je konačni cilj dostižan, poglavito u smjeru toga da neće biti utjecaja na socijalu, zdravstvo, mirovine.

Poslana je poruka da se prestane s agresijom i da se omogući dostava hrane pogođenima u Gazi. Dali smo podršku Ukrajini', rekao je Plenković.

Gospodarske teme

Raspravljalo se i o gospodarskim temama. 'Uskoro je predstavljanje dokumenata za financijski okvir, to se očekuje 16. srpnja. Pozdravili smo napore za daljnju simplifikaciju različitih pravilnika, pojednostavljivanje procesa i modernizacije industrije. Važno je i nastavljanje prema energetskoj tranziciji prema obnovljivim izvorima energije koji uvažava posebnosti svake zemlje, ali i gospodarski rast', naglasio je.

Raspravljalo se i o pitanju jugoistoka Europe. 'Stavili smo u fokus države koje su nam u blizini, šest država koje vide svoje EU perspektivu, s naglaskom na BiH, kako bi se ispunile sve obveze. Iskazana je snažna potpora. Mi ćemo najesen ponovno vratiti se na ovu temu. Bit će sastanak na vrhu između EU i tih zemalja u prosincu', dodao je.

Međunarodni odnosi

Sudjelovali smo i na sastanku 'Zaštita građana kroz cijepljenje'. Hrvatska se uključila kao donator, kroz šest godina ćemo kontribuirati s milijun eura godišnje. Cilj je omogućiti cijepljenje za 500 milijuna djece, koja nemaju pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi.

'Prošlog tjedna smo ugostili indijskog premijera Narendru Modija, koji je važan zbog naših bilateralnih odnosa, ali i zbog njihova strateškog plana 'Indija - Bliski istok - Europa', gdje vide i posebnu ulogu Hrvatske. Potpisali smo četiri sporazuma i imali odlične razgovore.

Sa slovenskom vladom smo potpisali ugovor o održavanju 23 pogranična most preko Sutle, Mure, Drave i Dobre. Održavamo dobre međususjedske odnose i po drugim pitanjima', ustvrdio je Plenković.

Požari i masovne grobnice

Osvrnuo se premijer kratko i na aktualna zbivanja u Hrvatskoj. 'Dodijeljena je nagrada Zlatna bilanca. Hrvatski poduzetnici su ostvarili 150 milijardi eura prihoda, više izvozimo nego što uvozimo, a broj poduzetnika se povećao za 50.000. Nezaposlenih je oko 70.000, a broj osiguranika je veći od 1,7 milijuna.

Prošlog tjedna smo imali nekoliko velikih požara. Velik je napor bio da se ugase požari oko Omiša. Jačamo sustave domovinske sigurnosti i obranu protiv požara. U protekle četiri godine smo uložili 634 milijuna eura, a u ovoj godini 55 milijuna za nabavu opreme.

Otkrivene su dvije masovne grobnice u Svetoj Nedjelji s posmrtnim ostacima iz Drugog svjetskog rata, a imali smo i dvije identifikacije s masovne grobnice Petrovačka dola. Hrvatska još uvijek traga za 1744 osobe, pretraženo je milijun četvornih metara na više od 400 lokacija', nabrojio je premijer.

Povećavaju se državni rashodi

'Na dnevnom redu ćemo imati odluku o proračunskom okviru 2026. -2028. Rashodi se povećavaju na 30,821 milijardi eura zbog rasta mirovina, demografskih mjera, unapređenje stanovanja, plaća u javnim i državnim sustavima, ulaganje u obranu, željeznice, ceste i komunalnu infrastrukturu. 

Rashodi se za 2027. povećavaju za 430 milijuna eura, a za 2028. se smanjuju za 370 milijuna eura, sukladno predviđenom završetku obnove. 

Hrvatska ovakvim proračunskim limitima ostaje stabilna, zahvaljujući odgovornom upravljanju javnim financijama koje je omogućilo smanjenje udjela duga u BDP-u, rast proračunskih rashoda te unaprjeđenje kreditnog rejtinga', zaključio je Plenković uvodno.