'To je kompromisno rješenje koje nije najbolje moguće, ali kao kompromisno je prihvatljivo', komentirao je danas za Hinu koordinator pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić

Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila amandman na konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se za stambene kredite u švicarskim francima predlaže snižena kamatna stopa od 3,23 posto, koja bi se počela primjenjivati od početka 2014. godine.

Temelj za određivanje tako snižene kamatne stope bio je izračun Hrvatske narodne banke (HNB), prema kojem prosječna ponedirana kamatna stopa u 13-godišnjem razdoblju na stambene kredite vezane uz švicarski franak iznosi 4,62 posto.

Na tu će se kamatu, prema predloženom amandmanu, primijenjivati 30 postotni diskont, što znači da bi kamata bila umanjena na 3,23 posto. Takvi uvjeti vrijedili bi za sve kredite vezane uz stranu valutu tijekom razdoblja u kojem je ta valuta aprecirala više od 20 posto u odnosu na tečaj na dan sklapanja ugovora.

Prema ranije objavljenim podacima HNB-a, trenutno je aktivno oko 55.800 stambenih kredita u švicarskim francima ili s valutnom klauzulom u 'švicarcima'.

Izračuni Udruge Franak koje je iznio Aleksić, pokazuju da bi se primjenom ovakvog rješenja, korisniku stambenog kredita u švicarskim francima koji je kredit podigao 2005. na 20 godina anuitet trebao smanjiti za približno 11 posto. Ukoliko je kredit podignut iste godine na razdoblje otplate od 30 godina anuitet bi trebao biti niži za oko 18 posto

Korisnici koji su kredit digli 2007. godine na 20 godina trebali bi pak imati približno 13 posto manju ratu, a oni koji su te godine digli stambeni kredit na 30 godina mogu očekivati čak i za oko 24 posto manji anuitet, kazao je Aleksić.

Ipak, ističe Aleksić, 'misija' Udruge Franak ovime ne završava, jer u ovom rješenju ostaje nedostatak regulative za sve ostale kredita u kojima kamate nisu određene na zakonit način.

'Problem su naknade, jer neće biti moguće uskladiti način obračuna kamate dužnicima koji nisu način dogovorili prije. Banke će nuditi svoje samovoljne uvjete, neće biti u mogućnosti da se ispregovara na pravilan način jer je ugovor već potpisan i tu će nastati problem. Znači, naša misija nije gotova, mi ćemo morati i dalje nastojati pokušati pregovarati s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) i pokušati te probleme riješiti u budućnosti na kvalitetniji način', izjavio je Aleksić.

Pritom dodaje da se komunikacija Udruge s bankama i Ministarstvom financija vodila oko Zakona o potrošačkom kreditiranju, 'što je završilo kako je završilo'.

'Sada treba nastojati riješiti ovo što nije riješeno, gdje piše da se parametri moraju uskladiti, međutim usklađivanje je nemoguće ako se to ne dogovori unaprijed između banaka, države i građana', zaključio je Aleksić.