OSOBNE FINANCIJE

U prosjeku za štednju mjesečno izdvajamo 432 kune

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 29.10.2013 15:42
  • Objavljeno 29.10.2013 u 15:42
cijena goriva štednja

cijena goriva štednja

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Nešto više od 65 posto hrvatskih građana redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj u 2013. koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe

Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune.

Većina hrvatskih građana odlučuje se pritom za klasičnu štednju, pokazalo je istraživanje koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, u sklopu šireg istraživanja za regiju srednje i istočne Europe (CEE) - Barometar štednje Erste grupe.

Štednju važnom smatra 78 posto građana, i to neovisno o dobi, dok samo njih tri posto uopće ne vidi njezinu važnost. Najveći broj građana, njih gotovo 60 posto, odlučuje se za klasičnu štednju. Slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja, pokazalo je istraživanje.

Kao primarni motiv štednje hrvatski građani navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za 'stare dane', te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju željom da si 'kasnije nešto priušti' a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi 'bez posebnog razloga'.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjim stanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30 posto ispitanika odgovorilo je da će štedjeti više, 43 posto otprilike isto, dok je 27 posto ispitanika izjavilo da će u tom razdoblju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da je najoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak polovina smatra da će u budućnosti štedjeti više. Kod istog pitanja ispitanici su prošle godine bili manje optimistični i samo ih je 20 posto odgovorilo da će u sljedećih pet godina uštedjeti više.

Također, zanimljivo je istaknuti da, neovisno o dobi i spolu, čak 42 posto ispitanika ne zna koliko trenutno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68 posto, nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka, navodi se priopćenju.

U regiji srednje i istočne Europe (CEE), koja obuhvaća Austriju, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Srbiju i Slovačku, štednja je važna za više od dvije trećine građana, pri čemu najviše štede Austrijanci, dok Rumunji i Srbi štede najmanje.

Kad usporedimo zemlje regije, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači s prosječno izdvojenim 181 eurom, što je 11 eura više nego prošle godine. Slijede Slovaci, s prosječnim mjesečnim iznosom štednje od 90 eura, te Česi s 81 eurom. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 58 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Rumunji (40 eura) i Srbi (36 eura).

Zanimljivo je također istaknuti i da približno trećina građana u Hrvatskoj i u Srbiji uopće ne štedi, pokazalo je među ostalim najnovije istraživanje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!