Sve se više građana u potrazi za domom odlučuje otići u podstanarstvo. No, cijene najma rastu, a čini se kako ih ljudi sve teže plaćaju. Ipak, u brojnim svjetskim metropolama, najamnine su znatno veće nego u Zagrebu, a ponegdje za mjesec dana podstanarstva treba izdvojiti više od prosječne plaće. Stoga je dobro usporediti priuštivost najma u Zagrebu s drugim svjetskim metropolama
Brojni se građani diljem svijeta na različite načine nose sa životnim troškovima. Među njima je svakako najznačajniji najam stana. Dok su poslovično pedantni Nijemci izračunali kako je tijekom života skuplje imati automobil nego kupiti kuću, njihova bi računica možda bila drugačija da su u obzir uzeli troškove najamnine.
Kako nisu svi stanovi isti, tako nisu ni cijene približno jednake. One ovise o mnoštvu faktora, lokaciji, opremljenosti, pa i gradu u kojem se nalaze. A kako sve više ljudi živi u najmu, Euronews je, koristeći podatke Deutsche Banka i analitičke stranice Numbeo, izračunao koliko najam stana opterećuje prosječnu plaću. Pritom su uzeli u obzir prosječnu plaću te prosječnu cijenu najma stana s jednom spavaćom sobom u središtima 46 gradova svijeta.
vezane vijesti
Jeftino i skupo
Najveću prosječnu plaću primaju žitelji Ženeve (7307 eura), a odmah zatim i još jednog švicarskog rada, Züricha (7127 eura). S druge strane, najniža prosječna plaća zabilježena je u Kairu (151 euro), Bogoti (343 eura) te Sao Paolu (602 eura).
Što se, pak, tiče najamnina, najskuplja je u New Yorku. Ondje će prosječni podstanar s prosječnom plaćom od 4693 eura za najam stana u centru morati izdvojiti 3792 eura u prosjeku.
U Londonu najamnina košta 2732 eura, ali prosječna je plaća 3637 eura, pa podstanarima i ovdje ostaje nešto za život, kao i u već spomenutom Zürichu, gdje uz plaću veću od 7000 eura, najamnina koja u prosjeku iznosi 2489 eura zaista ne izgleda problematično, barem dok se ne uzmu svi ostali životni troškovi u obzir.
S druge strane, najjeftinija je prosječna najamnina manjeg stana u Kairu (189 eura), indijskom Bangaloreu (279 eura) te u Bogoti (413 eura). Ova tri grada dobro će nam doći za analizu priuštivosti najma.
Ispitivanje priuštivosti najma
Upravo je priuštivost najma, a i stanovanja u cjelini, tema o kojoj se u Hrvatskoj puno razgovara. Naime, Vlada je donijela ili tek planira donijeti niz mjera kojima nastoji omogućiti lakši pristup nekretninama za kupnju ili najam. Očekuje se kako bi uskoro trebala izaći i s konkretnim mjerama po pitanju priuštivog, odnosno subvencioniranog najma.
Pri donošenju svih odluka, rukovodila se time da troškovi stanovanja ne smiju prelaziti 30 posto prihoda kućanstva. Kad bi se uzeli podaci Euronewsove analize, to bi bilo moguće tek u nekoliko gradova svijeta.
Pritom je najam u odnosu na plaću najpovoljniji u indijskom Bangaloreu. Ondje najam, koji u prosjeku košta 279 eura, uzima tek 24 posto prosječne plaće, koja u ovoj godini iznosi 1154 eura.
Po omjeru cijene najma i plaće, jedini europski grad koji ispunjava kriterij priuštivosti stanovanja jest Ženeva. Unatoč prosječnoj najamnini od 2132 eura, treba reći kako to čini svega 29 posto prosječne plaće za koju smo rekli da iznosi 7307 eura.
Kriterij priuštivosti najma zadovoljava još jedino Seoul, gdje prosječna najamnina iznosi oko 887 eura, ali je zato prosječna plaća ravno 3000 eura. Dakle, najam odnosi oko 30 posto plaće u južnokorejskoj prijestolnici.
Kad najamnina 'pojede' plaću
Među gradovima u kojima podstanarima nakon plaćanja najma ostaje manje od 30 posto plaće su Milano, Madrid, Barcelona, London, Moskva, New York, Mumbai i Buenos Aires.
No, ima i gradova u kojima je najam veći od prosječne plaće. Pogotovo se to vidi u Kairu i Bogoti (zbog čega smo ih i apostrofirali ranije u tekstu, op.a.). Ondje najamnina naime iznosi 125, odnosno 120 posto prosječne plaće.
Više novca nego što ga zarade, za najam trebaju dati i u Mexico Cityju (18 posto više), Lisabonu (16 posto više), Sao Paolu i Istanbulu (dva posto više).
Kako stoji Zagreb?
A kako stoji Zagreb? U analizi Euronewsa ga nema. No, ako znamo da je prosječna plaća u travnju iznosila 1642 eura, a da se cijena najma stanova u gradskim četvrtima Gornji Grad-Medveščak te Donji grad, koje obuhvaćaju središnji dio naše metropole, kreće između 650 i 1100 eura, možemo povući neke zaključke.
Po visini prosječne plaće Zagreb se smjestio između Moskve, gdje je prosječna plaća 1510 eura i Varšave, gdje je prosjek 1859 eura. Po cijeni najamnine, koju ćemo 'uprosječiti' na 800 eura, jer se za manje nude garsonijere, a za više veći, građanski stanovi i penthousei, Zagreb je tako u društvu Cape Towna (694 eura), Istanbula (868 eura) i Šangaja (870 eura). Od europskih gradova su povoljniji za najam samo Budimpešta (665 eura) i Atena (595 eura).
Ipak, pravo je pitanje, koliko je priuštiv najam stana u našoj metropoli? Ako se uzmu ovi podaci u obzir, ispada da prosječna najamnina stana s jednom spavaćom sobom u centru Zagreba uzima 48,72 posto prosječne plaće. Dakle, Zagreb nije priuštiv, ali ni nepriuštiv za najam. Ipak, po tom se kriteriju nalazi u društvu Amsterdama, Cape Towna i Sydneyja, u kojima na rentanje stana odlazi točno pola plaće.
