Želite naručiti nešto s interneta, ali ipak želite i malo prošetati po susjedstvu, bez stresiranja hoćete li biti doma kada dođe dostavljač ili će vas nazvati u najnezgodnijem trenutku? Takvo razmišljanje, čini se, sve više prevladava, a slijedi ga i prava ekspanzija paketomata diljem Zagreba i Hrvatske.

Dostavljanje paketa ljudima na njima najbližu kvartovsku lokaciju umjesto izravno na kućni prag, iskoristile su i javne i privatne tvrtke. Primjerice, pretražujete li paketomate Hrvatske pošte, na njihovim stranicama ćete samo u Zagrebu pronaći 98 rezultata iz kojeg si možete odabrati svoj najbliži te još 299 lokacija diljem Hrvatske, dok privatnik kao što je GLS na svojoj web stranici ističe kartu sa 1042 lokacije paketomata diljem države, od kojih je 186 lokacija u glavnom gradu Hrvatske. No, ne ni zaostaju ni druge tvrtke jer na većini paketomatnih lokacija, možete vidjeti ormariće više tvrtka, svake za svoje mušterije.

Paketomati uz stambene zgrade i kuće: Ima ih na glavnim i sporednim ulicama

No, osim što su paketomati praktični za preuzimanje dostave, ujedno su i odlična prilika za popunjavanje budžeta. Osim na javnim površinama, paketomati niču i na području stambenih objekata.

Šetajući Zagrebom, paketomate smo vidjeli skoro u svakoj četvrti. Tako je na adresi Držićeva 17 niknula prava mala oaza za dostavljanje i preuzimanje paketa. Praktičan mali prostor za podizanje narudžbi možete naći i među zgradama u prolazu između Branimirove i Širolove ulice.

Paketomati su svoj dom našli i u Kušlanovoj ulici između brojeva 48 i 50, u društvu obiteljskih kuća i malih zgrada s dvorištem. Uz to, nekoliko ormara za pakete se smjestilo i uz jedan uz stambenih ulaza u Mamuticu u novozagrebačkom Travnom. Ukratko, paketomata ima svugdje, od tihih i povučenih ulica koje su tijekom dana prazne, sve do udarnih ruta koje ljudi ne mogu zaobići u užurbanim putovanjima na posao tijekom radnog dana.

Na istom mjestu po nekoliko tvrtki: 'Prvo su zazirali od konkurencije, ali sada...'

Na paketomate smo naišli i na jednom uzdignutom platou stambene kuće na uglu Šulekove i Štoosove ulice. U neslužbenom razgovoru s nekoliko stanara, stječe se dojam da nikome ne smetaju niti obraćaju previše pažnje na njih. Njihov predstavnik stanara koji nam se predstavio samo kao Predrag, rekao nam je da su prve paketomate, one od GLS-a, postavili prije tri ili četiri godine, Kasnije su uslijedili i paketomati tvrtke Box Now.

'S dostavljačkim tvrtkama se dogovori sastanak i oni pregledaju lokacije za paketomate. Prvo su zazirali od konkurencije, ali sada imaju toliko posla pa nisu konkurencija jedni drugima. Imaju ugovore sa robnim kućama, a i mladi ljudi sve više naručuju dostave', sažeo je Predrag svoje dojmove s paketomatima.

Naveo je da dozvolu za postavljanje paketomata daje Grad Zagreb te da je, primjerice dozvolu za BOX NOW ormare čekao tri do četiri mjeseca. Uvjete za dobivanje dozvole je ocijenio dosta strogima. Ipak, najteže izazove na sebe preuzmu dostavljačke tvrtke, budući da su one izvođači potrebnih radova.

'Mi kao suvlasnici zgrade dajemo 100-postotnu suglasnost za postavu, dogovaramo sve i s upraviteljem zgrade te se onda sastavi detaljan ugovor. Potom oni pristupaju Gradu koji im, kao izvođaču radova daje dozvolu', opisao nam je ukratko proceduru naš sugovornik.

Isplativa investicija: 'Napravili smo hidroizolaciju'

Inicijativa za razgovore među suvlasnicima su došle upravo od Predraga, a upitan je li bilo teško nagovoriti ostale na pristanak, Predrag kaže da nije jer su se svi složili da će ova zarada biti korisna u pričuvi zgrade koja je, kaže nam, stara već skoro 100 godina. Predložio je svima koji mogu da i sami sklope dogovor za instaliranje paketomata.

'Ne bih govorio kolike smo iznose dobili, ali smo ih sve uložili u pričuvu i isplativo je jer može pomoći budžetu jedne oronule zgrade. S novcem koji smo uštedjeli, nedavno smo napravili hidroizolaciju platoa i postavili keramičke pločice', otkrio nam je Predrag koji je predstavnik stanara u svojoj zgradi već petnaestak godina.

Dostavljačka tvrtka plaća troškove struje i održavanja: '80 posto suvlasnika mora pristati da bi se uveli'

Da paketomati mogu novčano pojačati pričuvu, svjesni su i na Zgradonačelniku, edukativno-savjetodavnoj platformi za stanare i suvlasnike u zgradama. Suosnivač ove stranice, Tin Bašić, ističe da je za instaliranje paketomata potrebna najmanje natpolovična većina, no realno je potrebno 80 posto suvlasničkih udjela. Ipak, savjetuje da se ne cilja samo na taj minimum već je idealno da se cijela zgrada složi s ovom odlukom i obvezom koju na sebe preuzimaju.

Slaže se da proces nije jednostavan, kao što i stvari vezane uz zgradu nisu. Ipak, trenutno ne smatra da bi trebale donijeti izmjene pravila i procedura te da sve ustvari dosta dobro funkcionira.

'Paketomat mora biti na čestici u vlasništvu zgrade, dakle ne na čestici koja je u vlasništvu grada ili države. Ovakve situacije traže da ugovor između suvlasnika zgrade i pružatelja usluge, odnosno dostavljačke tvrtke, traje godinama jer ovakav dogovor nikome nije isplativ na godinu dana. Kada se odluka donese, mora je verificirati upravitelj zgrade i onda se potpisuje ugovor s tvrtkom koja na svoj trošak postavlja paketomat i održava ga. Paketomat se spoji na struju te tvrtka mjesečno ili kvartalno, ovisno kako se dogovore, uplaćuje u pričuvu određeni iznos za iznajmljeni prostor', sažeo je Bašić sklapanje dogovora za paketomate u razgovoru za tportal.

Dostavljačka tvrtka plaća troškove struje, ali naš sugovornik dodaje i da tu ima prostora za dogovor. Primjerice, tvrtka može uplatiti suvlasnicima manji iznos u pričuvu i zauzvrat izravno plaćati račune struje ili pak platiti veći iznos, ali uz razumijevanje da dio tog novca pokriva i troškove struje. No, sam trošak struje nije previsok, a dok zgrada ili kuća osigurava izvor struje, dostavljačka tvrtka je ta koja provuče instalaciju kako bi se paketomati osposobili za rad.

Zarada ovisi o frekventnosti prolaznika: Špansko idealnije od Cvjetnog trga?

Upitan o iznosima koje vlasnici stana mogu zaraditi, Bašić navodi da oni mogu bit različiti, sve ovisi o dogovoru, a prvenstveno o lokaciji same zgrade. No, kako paketomati postaju sve popularniji, zarada u pričuvi se isto mijenja.

'Kada je priča s paketomatima počela prije par godina, cijene su bile znatno veće jer su se lovile najbolje lokacije. Neki su čak govorili da dobivaju i 100 eura mjesečno, ali ne mogu reći koliko je to točno. Danas su te naknade suvlasnicima sigurno manje, ali možemo govoriti o iznosima od 30 do 100 eura, u prosjeku između 50 do 70 eura', iznio nam je Bašić neke od mjesečnih iznosa koji se mogu očekivati.

Dodao je da se s tim iznosima ne može očekivati da će pričuva imati dovoljno za energetsku obnovu, ali kao što već naveli, manji radovi na osvježenju zgrade su itekako izvedivi .Ovisi i o broju paketomata pa tako naš sugovornik navodi da ako netko ima više spremnika za pakete, to već može biti 'dobar biznis'. No, iz ugla dostavljačkih tvrtki, bitna im je lokacija, koliko bi paketomata postavili i njihova dostupnost. Kako Bašić ističe, najbolje lokacije su tamo gdje je najveća frekvencija ljudi.

'To može biti centar grada, ako tamo ima dovoljno ljudi koji prolazi i spremno je tamo preuzeti pošiljke. Idealna lokacija je i zgrada Mamutica u Travnom ili Super Andrija u Sigetu gdje živi nekoliko tisuća ljudi. Periferija, primjerice Špansko, gdje živi nekoliko desetaka tisuća ljudi, lukrativnije je mjesto za paketomate od, primjerice Cvjetnog naselja gdje je puno manje ljudi i gdje su većinom obiteljske kuće', istaknuo je naš sugovornik nekoliko primjera isplativijih i manje isplativih lokacija.

Nije sve tako bajno, pogotovo sa smećem: 'Neki ljudi odmah otvaraju pakete'

Oko pregovora za paketomate nema nekog posebnog pravila. Pregovore mogu započeti sami vlasnici i suvlasnici zgrada ili inicijativu može pokrenuti i dostavljačka tvrtka. Međutim, naš sugovornik ističe da, iako paketomati imaju svoje koristi, treba uzeti u obzir i da imaju svoje mane. Bitno je znati i jedno i drugo, prije prihvaćanja takvih dugogodišnjih sporazuma.

'Morate biti spremni da će netko u bilo koje doba dana i noći doći otvarati paketomat. Dakle, imamo buku koja bi mogla smetati nekome tko se naviknuo na tišinu. Tu je i pitanje smeća jer se vrlo često dogodi da ljudi koji imaju paketomate odmah idu otvarati pakete, a otpad bace sa strane', zaključio je Bašić nabrojavši i neke od rizika za neugodnost koje paketomati donose.