analiza intercapitala

U investicijskim fondovima najmanje je novca od početka koronakrize. Je li za negativan trend zaslužna samo inflacija ili je u pitanju nešto treće?

Bionic
Reading

Na kraju lipnja 2022., neto vrijednost imovine hrvatskih investicijskih fondova se smanjila za 2,6 posto na mjesečnoj bazi, spuštajući se na svoju najnižu razinu u zadnje dvije godine, na 16,7 milijardi kuna. Na godišnjoj bazi, ovo smanjenje iznosi 17,5 posto

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je objavila svoje mjesečno izvješće o promjenama koje su zabilježili hrvatski investicijski fondovi u lipnju 2022. S obzirom da hrvatski investicijski fondovi imaju vrlo važnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu, analizirajući njihove performanse tijekom određenog vremenskog razdoblja nam također može dati uvid u kakvo je stane na cijelom tržištu. Nažalost, trenutni trend nije pozitivan. U lipnju 2022, neto vrijednost imovine investicijskih fondova se smanjila na svoju najnižu razinu od lipnja 2020. te iznosi 16,7 milijardi kuna. Ovo predstavlja smanjenje od 2,6 posto na mjesečnoj razini te 17,5 posto na godišnjoj razini. Kada bismo neto vrijednost imovine usporedili s njezinom najvišom razinom prije početka korona pandemije, onda je njen iznos još niži, tj. 27,6 posto niži od predpandemijske razine.

Smanjenje na mjesečnoj bazi se može vidjeti u različitim klasama imovine. Najveće smanjenje (u absolutnom iznosu) su zabilježile dionice, sa smanjenjem od 9,1 posto ili 201.8 milijuna kuna. Slijede ih investicijski fondovi s 100.4 milijuna kuna (ili 6,3 posto), obveznice, sa smanjenjem od 82.8 milijuna kuna (ili 0,9 posto) te tržište novca, sa smanjenjem od 50.2 milijuna kuna, ili 15,1 posto. Jedina klasa imovine koja se povećala na mjesečnoj bazi su potraživanja, sa povećanjem od 22.8 milijuna kuna, ili 52,1 posto.

Ako bismo pogledali promjene na godišnjoj bazi, možemo vidjeti da se neto vrijednost imovine smanjila još više, za 17,5 posto. Ako analiziramo ovo smanjenje prema klasama, najveće smanjenje su zabilježile obveznice, sa gubitkom od 2,1 milijardi kuna (ili 18,7 posto), a slijede ih depoziti i novac, koji su izgubili 1,4 milijardi kuna (ili 8,4 posto) svoje vrijednosti. Dionice su slijedeći tip imovine koji se najviše smanjio, sa smanjenjem od 181,4 milijuna kuna (ili 39,1 posto). Jedina klasa imovine koja je porasla na godišnjoj bazi su investicijski fondovi, s povećanjem od 369,6 milijuna kuna, ili 32,9 posto.

Kako ruska invazija Ukrajine nastavlja imati značajan utjecaj na europske ekonomije te je broj sankcija prema Rusiji sve veći i veći, trenutni sentiment na tržištu nije pozitivan. Ovo je samo jedan od glavnih čimbenika koji imaju utjecaj na financijska tržišta. Drugi, i istovremeno možda i važniji je inflacija, ne samo zbog svojih direktnih nego i indirektnih utjecaja. Indirektni utjecaj se referira na činjenicu da glavni razlog na koje centralne banke (u našem slučaju ECB i HNB) se mogu nositi s inflacijom je dizanjem kamatnih stopa, nešto što je Fed (američka centralna banka) započela krajem 2021. godine. Dizanje kamatnih stopa također ima negativan utjecaj na financijska tržišta, a pogotovo na dionice. S obzirom na činjenicu da je trend kretanja ovih čimbenika trenutno neizvjesan te se ne očekuje njihovo poboljšanje, trenutni sentiment na financijskim tržištima je opravdan.

Vraćajući se na investicijske fondove, ako podijelimo njihove vrijednosnice i depozite na domaće i strane, možemo vidjeti da su oba oblika imovine izgubili na vrijednosti u lipnju, i na mjesečnoj i na godišnjoj bazi. Na mjesečnoj bazi, domaće vrijednosnice i depoziti su se smanjili za 1,08 posto (ili 97.1 milijuna kuna u apsolutnom iznosu), dok su se strane vrijednosnice i depoziti smanjili za 5,89 posto, (ili 346.3 milijuna kuna). Istovremeno, na godišnjoj bazi, domaće vrijednosnice su izgubile 14,5 posto (ili 1,5 milijardi kuna) vrijednosti, dok su strane vrijednosnice i depoziti izgubili 14,6 posto svoje vrijednosti, ili 942 milijuna kuna.

Kada bismo pogledali podatke o strukturi imovine hrvatskih investicijskih fondova, obveznice i dalje imaju najveći udio imovine, tj. 54,1 posto (ili 9,31 milijardi kuna). Ovo predstavlja povećanje od 0,9 postotnih bodova (p.p.) na mjesečnoj bazi, ali i smanjenje od 0,7 p.p. na godišnjoj bazi. Nakon njih, imamo depozite i novac sa 23,4 posto ukupne imovine, što je povećanje od 0,5 p.p. na mjesečnoj te 2,5 p.p. na godišnjoj bazi. Treći najveći oblik imovine, tj. dionice s 11,8 posto ukupne imovine, su zabilježile smanjenje od 0,9 p.p. na mjesečnoj te 1,2 p.p. na godišnjoj bazi.

Ako bismo pogledali investicije ovih fondova samo u dionice, 29 posto investicija je bilo u domaće dionice. Ovo predstavlja smanjenje 14 posto na godišnjoj bazi. Ostalih 71 posto investicije u dionice, se naravno odnosi na strane dionice, koji su u istom periodu zabilježili smanjenje od 28 posto. Napokon, neto doprinosi u fondove u lipnju 2022. su bili na negativnoj razini od 74.4 milijuna kuna, što znači da se smanjenje neto vrijednost imovine hrvatskih investicijskih fondova ne odnosi samo na gubitak vrijednosti imovine kroz tržišna kretanja, nego i veću količinu prodaje udjela u fondovima sa strane samih investitora.

sve osim nogometa