teška zima

Turska u nikad težoj krizi, vrijednost lire je potonula, dere 'turboinflacija', a Erdogan je i dalje tvrdoglav. Dolari postali najtraženija roba

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 03.12.2021 17:38
  • Objavljeno 03.12.2021 u 17:38
Turska lira u slobodnom je padu

Turska lira u slobodnom je padu

Izvor: Profimedia / Autor: Umit Turhan Coskun/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Zbog teške ekonomske krize koja je pogodila Tursku ljudi se doslovno smrzavaju. Otkako su eksplodirale cijene sirovina i energenata, mnogi građani Turske griju se na ugljen ili drva. Jer zemni plin je u ovom trenutku postao skup, čak i luksuzan resurs

Uzrok povećanja cijena na tržištu energenata kriza je tamošnje valute, a ona traje već tri godine. Visoka inflacija od skoro 20 posto vrši pritisak na tursku liru. Turska valuta već je godinama u padu, ali sada skoro svakodnevno njezina vrijednost bilježi nove minimume. Ove srijede turska Središnja banka zaustavila je negativan razvoj i prvi put nakon sedam godina intervenirala na tržištu deviza. To je barem za početak zaustavilo daljnji pad lire – a tek će se pokazati koliko su ove mjere održive i učinkovite na duži rok, piše DW.

A to bi bilo itekako važno za predsjednika Erdogana, s obzirom na to da među turskim stanovništvom raste nezadovoljstvo činjenicom da njegova politika ne može kontrolirati turboinflaciju i s njom povezane oscilacije cijena. Rješenja koja je predložila turska vlada, kako u privredi, tako u monetarnoj politici, nisu polučila očekivani učinak. Bez obzira na to, Središnja banka Turske sredinom studenog odlučila je smanjiti kamatne stope sa 16 na 15 posto – u listopadu je kamatna stopa snižena za dva postotna boda.

Međutim, prema aktualnoj ekonomskoj teoriji, snižavanje referentne kamatne stope kako bi se smanjila inflacija nije uobičajena mjera jer se središnje banke protiv previsoke inflacije bore upravo suprotnim načinom - podizanjem kamatnih stopa. I kako su predviđali mnogi stručnjaci, lira je nakon ove mjere doslovno propala: na tržištu se znalo plaćati i više od 14 lira za američki dolar. To u prijevodu znači pad vrijednosti turske valute za 45 posto od početka godine.

Na tečaj valute najviše utječe Erdogan, na glasu kao deklarirani protivnik visokih kamata. Turski predsjednik je više puta mijenjao čelne ljude Središnje banke – uvijek kada nisu ispunjavali njegovu monetarnu politiku. Iako je smanjenje kamatnih stopa doprinijelo devalvaciji lire, on se ne odriče svoje mantre – 'kamate su uzrok, a inflacija rezultat'.

Erdogan je to ponovio ovoga tjedna na državnoj televiziji TRT: 'Turska snižava referentnu kamatnu stopu kako bi potakla investicije, zapošljavanje, proizvodnju i privredni rast.' Ponovio je svoj stav da su visoke kamatne stope utjecale na porast cijena i nikako se ne želi distancirati od ovog ekonomskog modela, javlja DW.

  • +4
  • +1

Inflacija i slom lire u Turskoj

Izvor: Profimedia / Autor: Umit Turhan Coskun/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Ekonomski stručnjak Soner Kuru ukazuje na to da su se i tržište i ljudi već prilagodili činjenici da će se dugoročno nastaviti sa smanjenjem razine kamata. 'Ljudi pokušavaju sve i svašta kako bi spasili svoj novac od inflacije. Ali čak i ako štediše kupuju samo zlato, to indirektno dovodi do povećanja tečajne razlike jer su i plemeniti metali vezani za dolar', objašnjava Kuru.

Kuru smatra da su ljudi u Turskoj još od 2013. suočeni s rastućom cijenom dolara. Sve više Turaka sada pokušava osigurati svoju imovinu uz pomoć deviza, kaže on: 'Ljudi će u budućnosti sve više spavati na slamarici od dolara', kaže. 'Nalazimo se u vremenu u kojem ljudi koji nikada nisu poslovali s dolarima sada u ovoj valuti vide sigurno utočište.'

  • +12
  • +9

Recep Tayyip Erdogan

Izvor: EPA / Autor: CLEMENS BILAN

Osim toga, Erdogan je iznio uvjerenje da će Turska u ovoj godini ostvariti ogroman privredni rast. Najmanje za 10 posto bi, kaže, trebao porasti bruto društveni proizvod. Ključni pokazatelji za tursku konjunkturu su dosta jaki, naglasio je predsjednik je i dodao da zemlja sada čeka na dugoročne investicije iz inozemstva.

Dok je devalvacija valute problematična u zemlji, inozemni investitori ili izvoznici profitiraju od slabe lire. A to se odražava i na stopi privrednog rasta: prema podacima Turskog instituta za statistiku, privreda te zemlje je u drugom kvartalu 2021. porasla za 21,7 posto – to je najviša stopa privrednog rasta u jednom kvartalu od 1999.

Porast, koji doduše ne završava u novčanicima turskog stanovništva. Posebice je nezadovoljstvo izazvao ogroman rast cijena temeljnih živežnih namirnica posljednjih mjeseci.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!