SLABAŠNA POTROŠNJA

Turisti paze na svaku kunu

  • Autor: Anica Tovernić
  • Zadnja izmjena 20.07.2009 09:17
  • Objavljeno 20.07.2009 u 09:00
turizam, more, lopte

turizam, more, lopte

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Goran Sebelić

Turizam u Hrvatskoj ove godine, kao i u svim zemljama Mediterana pa i šire u svijetu, zbog posljedica globalne krize i smanjene turističke potražnje praktički od početka godine bilježi minuse turističkih dolazaka i noćenja te manju potrošnju u odredištima slijedom čega će zabilježiti i pad prihoda na godišnjoj razini

Iako se za sada turizam još označava vrlo konkurentnim, jer su minusi prvih šest mjeseci, kako vole reći 'vladajući', očekivani, prihvatljivi i podnošljivi te nešto manji nego u konkurentskim mediteranskim zemljama, ipak je upitno i krajnje neizvjesno kakve će stvarne financijske efekte, posebno za državni proračun, a onda i za hotelske te druge turističke tvrtke i prateće djelatnosti proizvesti ova sezona.

Službeno se ove godine najmanje govori upravo o tim efektima, uz pojašnjenje da je teško i prije svega nezahvalno prognozirati godišnji prihod u situaciji kad sezona ovisi o 'last minute' ili potražnji u zadnji čas tijekom koje ponuda često ima i do 40 posto nižu cijenu.

Na manje će prihode sigurno utjecati i ove godine primjetno manja, kako kažu, racionalnija vanpansionska potrošnja. Osim krizom uvjetovanim manjim budžetom za putovanja i odmor u Hrvatskoj slabija potrošnja od ovog ljeta se pojašnjava i primjenom novog zakona o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima jer turisti (navodno!) ne žele jesti i piti tamo gdje se ne puši. Bilo to ove godine zbog toga, ili krize u džepovima, ili nečeg trećeg, činjenica je da u Hrvatskoj turisti nikada nisu bili pretjerano rastrošni.

Jure Mišković/Cropix

Jure Mišković/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Jure Mišković

Prema zadnjem istraživanju TOMAS-Ljeto 2007 zagrebačkog Instituta za turizam u 2007. (kada nije bilo krize) prosječno su dnevno trošili (tek!) 55,48 eura ili oko 6 eura više nego u prethodnom istraživanju za 2004. Od ukupne dnevne potrošnje 68 posto bilo je za smještaj i prehranu, dok su među stranim turistima najviše, slično kao i 2004., trošili Britanci (prosječno 108 eura dnevno), Rusi (102 eura) te Francuzi (85 eura), gosti u hotelima (89 eura) i turističkim naseljima (66 eura), a među županijama u Dubrovačko-neretvanskoj (88 eura).

Podataka i jačih istraživanja o turističkoj potrošnji ove godine u Hrvatskoj zasad još nema, sve se temelji na grubim procjenama ili i češće na 'golim okom' vidljivoj situaciji na terenu i pričama. I državne se turističke institucije (Ministarstvo, Hrvatska turistička zajednica), a za njima i druge, donekle 'tješe' da će i ove kao i nekoliko zadnjih godina financijski efekti sezone biti bolji od fizičkih (dolasci, noćenja), pozivajući se pritom na prošlu rekordnu godinu kada je dolazaka i noćenja turista bilo oko dva posto više nego 2007., dok su ukupni turistički prihodi rasli za oko 10 posto, na 7,4 milijarde eura.

Kada bi se zadržala ta 'logika', i ove bi godine financijski učinak mogao u postocima (pada, jer pluseve u turizmu ove godine skoro nitko osim rijetkih hotelskih kuća u svojim pojedinim objektima i ne očekuje) biti nešto bolji od fizičkog turističkog prometa. To se djelomice pokazalo i nakon prvog kvartala ove godine u kojima je u Hrvatskoj bilo znatno manje dolazaka (16 posto manje) i noćenja (17 posto manje) nego u istom razdoblju 2008., dok je prihod bio oko 6 posto manji.

Za razliku od državnih (službenih), koji se ne žele 'zaletavati' i sezonu 'opterećivati' pesimističnim prognozama, neki se drugi predstavnici hrvatskog turizma (hotelijeri, agencije), pa i razni analitičari te konzultantske kuće bave prognozama i to isključivo financijskog pada turizma ove godine, najavljujući mogućnost minusa od najoptimističnijih do dva posto, a u najcrnjoj varijanti i do 25 posto. Za državni proračun to može značiti od pola do možda i više od milijardu eura manje nego lani, dok će puno veći gubitak (ponovo) osjetiti same turističke, posebno hotelske, tvrtke, među kojima su već prošlu godinu tek rijetke završile s dobiti.

S obzirom na izrazitu sezonalnost hrvatskog turističkog poslovanja, u kojem se pet do najviše šest-sedam mjeseci, a ove godine i manje, radi za cijelu godinu, razumljive su sumnje hotelskog i drugih turističkih podsektora da će u sezoni uspjeti zaraditi dovoljno za sve godišnje obveze.

Jure Mišković/Cropix

Jure Mišković/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Neja Markičević

Već su početkom godine mnoge hotelske tvrtke najavljivale rezanje troškova, tek minimalno sezonsko zapošljavanje kao i ulaganje u objekte i ponudu, tražeći jedinstvenije i glasnije nego dosadašnjih godina financijsku pomoć od države, od rasterećenja sektora od (prevelikih i znatno većih nego kod konkurencije) fiskalnih i parafiskalnih nameta, preko smanjenja PDV-a na ispod 10 posto (što se bezuspješno traži zadnjih 10-ak godina) i reprogramiranja kredita kod HBOR-a, do sudjelovanja države u participiranju plaća zaposlenih u sektoru u vrijeme dok su objekti/hoteli u kojima rade zatvoreni i drugog.

No, za sada od svega toga tek nešto malo. Uz teške i duge pregovore smanjena je za skromnih 10 posto naknada koju hotelijeri i ugostitelji moraju plaćati ZAMP-u, uz blagoslov lokalne samouprave i Ministarstva kulture smanjuje im se (iako nejasno za koliko) naknada za (isto prevelike) spomeničku rentu te za komunalne i naknade za parking. Javna HRT također je odlučila 'ići na ruku' i 'pridonijeti sezoni', pa je dogovoreno da se pretplata za TV naplaćuje samo sezonalno, dok su objekti otvoreni.

Sveukupno, tim će se mjerama, a koje su dio i antirecesijskog ovogodišnjeg Akcijskog plana za hrvatski turizam, prema grubim procjenama otprilike uštedjeti 40 do 60 milijuna kuna, što je primjerice tek oko jedan posto svih ukupnih troškova samo hotelskog sektora.

Od smanjenja PDV-a ove godine ništa, a s obzirom na očekivanje drugog, pa i trećeg ovogodišnjeg rebalansa proračuna, teško da će se smanjiti i za 2010. Zbog istih razloga teško je očekivati i reprogramiranje kredita, kao i da će najavljeni za ovu godinu i dugoočekivani, već, kako kažu, poludovršeni novi zakon o turističkom zemljištu, kojeg su u startu hotelijeri označili nedostatnim i nepravednim, Hrvatskoj donijeti željene i potrebne veće investicije u turizam.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi