street food

Turci od EU-a zatražili zaštitu döner kebaba. Evo što to znači za biznis od 3,5 milijardi eura

26.04.2024 u 19:44

Bionic
Reading

Turska je podnijela zahtjev Europskoj uniji za zaštitu svog najpoznatijeg street food jela, kao što je to Italija napravila za napuljsku pizzu, Španjolska za pršut serrano ili Hrvatska za zelje iz Ogulina

Turska želi registrirati naziv döner u Europi kako bi ga mogli koristiti samo oni proizvođači koji se pridržavaju registrirane metode proizvodnje i specifikacija kebaba. Ako zahtjev bude prihvaćen, samo će se velike ploške govedine i janjetine 'vodoravno narezane na debljinu tri do pet milimetara' moći označiti kao döner, a pileći komadi moći će biti debljine centimetar do dva. Biznis s dönerom u Europi se procjenjuje na oko 3,5 milijardi eura.

Iako se povremeno povezuju s EU-ovom shemom zaštićene oznake izvornosti (ZOI), tradicionalni specijaliteti nisu uključeni u okvir zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) – koji osigurava najveću razinu intelektualne zaštite prehrambenih proizvoda u Europi, piše Euronews. Jača zaštita dodijeljena je samo namirnicama koje se vežu uz određeno zemljopisno područje, što nije slučaj s tradicionalnom tehnikom ​​pripremanja dönera – i to je također razlog zbog kojeg, primjerice, šunka iz talijanske Parme ima oznaku ZOZP dok šunka serrano ima samo zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI).

Oznake specijaliteta izazvale su kontroverze, primjerice kada su Talijani osporili korištenje tradicionalnog izraza prošek za slatko desertno vino proizvedeno u Hrvatskoj jer bi mogao biti u suprotnosti sa zaštićenom oznakom porijekla talijanskog prosecca. Odluku o prošeku Europska komisija trebala bi donijeti ove godine. U slučaju dönera mogu se očekivati ​​pritužbe turskog susjeda i dugogodišnjeg rivala – Grčke.

'Tvrdi se da je Grčka bila prva zemlja u Europi u kojoj je döner uveden tijekom razmjene ljudi između Turske i Grčke 1922. godine. Međutim u Grčkoj je nazvan gyro', stoji u podnesku Turske. Otvorena faza konzultacija trajat će tri mjeseca te zemlje tada mogu osporiti registraciju pokretanjem pitanja intelektualnog vlasništva.

Hrvatski ZOI i ZOZP

Podsjetimo, Hrvatska ima 25 proizvoda s oznakom ZOI, od neretvanske mandarine i ogulinskog kiselog kupusa, preko istarskog pršuta i paške janjetine, do bračkog maslinovog ulja. Oznaku ZOZP imaju baranjski kulen, zagorski mlinci i štrukli, ludbreški hren, bjelovarski kvargl i samoborska češnjovka.

sve osim nogometa