Kineska prerađivačka industrija pala je šesti mjesec zaredom u rujnu, što je najduže razdoblje pada u posljednjih šest godina i još jedan znak da trgovinski rat sa SAD-om ozbiljno opterećuje drugo najveće svjetsko gospodarstvo
Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, službeni indeks industrijske aktivnosti (PMI) iznosio je 49,8 bodova, što je ispod granice od 50 bodova, koja označava rast. Posljednji put sektor je bio u stagnaciji početkom 2019., no ovakav kontinuirani pad nije zabilježen godinama, piše Financial Times.
Prvi pad zabilježen je u travnju, kada je američki predsjednik Donald Trump uveo nove 'carine Dana oslobođenja'. Iako je privremeno postignuto primirje i dio njih je smanjen, Washington i Peking još nisu postigli sveobuhvatan trgovinski sporazum.
Ta neizvjesnost dodatno opterećuje kinesko gospodarstvo jer se bori s padom domaće potrošnje i dugotrajnom krizom u sektoru nekretnina.
vezane vijesti
Azijska banka spušta prognoze, izvoz više nije spas
Azijska razvojna banka (ADB) snizila je procjenu rasta za zemlje u razvoju u regiji s 4,9 na 4,8 posto u ovoj godini, navodeći trgovinske napetosti i neizvjesnost oko novih američkih carina. Istodobno, prognoza rasta za Kinu ostaje na 4,7 posto – ispod službenog cilja od oko pet posto.
Izvoz je dosad bio ključan za kineski rast dok se tržište nekretnina urušava, a potrošači ostaju oprezni. No ADB upozorava da će doprinos izvoza u drugoj polovici godine vjerojatno biti slabiji.
Uspon deflacije i pad cijena u industriji
Dok je PMI ostao u zoni pada, rujanska vrijednost ipak je bila najviša od ožujka. No sektor usluga i graditeljstva zabilježio je pogoršanje — indeks je s 50,3 pao na točno 50 bodova, najniži rezultat ove godine.
Deflacijski pritisci i dalje jačaju. ADB je snizio prognozu inflacije u Kini na nula posto, s prijašnjih 0,4 posto. Cijene hrane padaju, a domaća industrija, uključujući sektor električnih vozila, snižava cijene zbog žestoke konkurencije.
Potrošačke cijene su u kolovozu pale 0,4 posto na godišnjoj razini, a proizvođačke cijene u deflaciji su već 35 mjeseci zaredom.
Xi Jinping protiv 'involucije', ali rezultat izostaje
Predsjednik Xi Jinping pokrenuo je kampanju protiv tzv. involucije, prevelike cjenovne konkurencije i kapaciteta u sektorima poput proizvodnje čelika i električnih vozila, jer potiče pad cijena i smanjuje zarade. No analitičari upozoravaju da se učinci još ne vide.
Ekonomist ING banke Lynn Song ističe da je indeks tvorničkih cijena pao na 48,2 boda, najnižu razinu u tri mjeseca, što znači da mjere protiv 'cjenovnog rata' zasad ne daju rezultate.
Država intervenira, ali oporavak je klimav
Pad cijena stanova i slaba potrošnja natjerali su vlasti na snažnije intervencije. Uvedene su smanjene kamatne stope na hipotekarne kredite te poticaji za kupnju kućanskih aparata i automobila.
Unatoč tome, brojne institucije procjenjuju da su izgledi za nastavak snažnog rasta ograničeni. U drugom kvartalu BDP je na godišnjoj razini rastao 5,2 posto, ali se očekuje usporavanje zbog slabljenja tržišta nekretnina, slabog rasta dohotka kućanstava i nestabilnog vanjskog okruženja.
Izvoz u SAD-u u kolovozu je pao za trećinu, iako su pošiljke prema jugoistočnoj Aziji i Europi nastavile rasti.
Činjenica da se Kina i SAD ni nakon mjeseci privremenog zatišja nisu približili dogovoru drži gospodarstvo u stanju nesigurnosti. Uz globalno slabljenje potražnje i rast protekcionizma, Peking pokušava pokrenuti domaću potrošnju, ali zasad bez jasnih rezultata.
Najdulji pad industrijske aktivnosti nakon 2019. godine još jednom potvrđuje da je trgovinski rat s Washingtonom prerastao u trajni pritisak koji mijenja kineski ekonomski model.
