Podsjećaju kako su u ožujku 2009. Vlada i sindikati državnih službi potpisali dodatak kolektivnom ugovoru, odnosno dodan je sporazum sklopljen još u studenom 2006.

Tim dodatkom utvrđeno je da se od travnja 2009. primjenjuje osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika iz 2008. u visini od 5.108,84 kune bruto.

U dodatku je utvrđeno da će se primijeniti nova (šest posto viša) osnovica od 5.415,37 kuna bruto ukoliko realni BDP na međugodišnjoj razini poraste dva i više posto u dva uzastopna tromjesečja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realni rast BDP-a bio je za 1,2 posto viši u drugom te za 2,8 posto u trećem tromjesečju 2015., a u četvrtom tromjesečju očekuje se rast veći od dva posto i automatsko aktiviranje odredbe o rastu osnovica na plaću zaposlenih u državnim i javnim službama, upozoravaju Bajo i Jurinec.

Tako se za 240.860 zaposlenih očekuje minimalno mjesečno povećanje plaća u odnosu na staru osnovicu od 162,9 milijuna kuna, što je godišnje povećanje od 1,95 milijardi kuna.

Kako bi to izbjegla, Vlada, tvrde, ima tri opcije. Prva je osporiti odredbe kolektivnog ugovora i potpisanih sporazuma o rastu plaća zbog pravnih manjkavosti.

Druga je tražiti od sindikata odgodu rasta osnovice plaća i rasporediti teret povećanja rasta osnovice od šest posto u naredne tri godine (u svakoj godini po dva posto), a treća opcija je smanjiti broj zaposlenih u državnim i javnim službama.

Podsjećaju kako su u ovoj godini pred Vladom otplata dospjelih nepodmirenih obveza u sustavu zdravstva u iznosu od 2,8 milijardi kuna, potom 147 milijuna kuna dospjelih nepodmirenih obveza brodogradilištima iz 2015. te 743 milijuna kuna ugovornih obveza prema brodogradilištima.

'Takve obveze izravna su prijetnja stabilnosti državnih financija čak i bez zahtjeva za rastom plaća u državnim i javnim službama. Zbog toga se rashodi za zaposlene moraju planirati u iznosu manjem nego što je bilo planirano u 2015.', ističu s Instituta.