produktivnost kaska

Tri hrvatska radnika potrebna su da proizvedu ono što u Njemačkoj proizvede jedan

10.10.2023 u 18:29

Bionic
Reading

Izravna strana ulaganja (FDI) imaju pozitivan učinak na produktivnost zemlje u koju se ulaže, u vidu i transfera znanja, tehnologija i poslovnih praksi, rečeno je u utorak na poslovnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) "Globalni trendovi u ulaganjima – gdje je Hrvatska?"

Josip Funda iz Svjetske banke je istaknuo da FDI poduzeća u Hrvatskoj, dakle ona koji imaju udio stranog vlasništva iznad deset posto, generiraju oko trećine BDP-a, zapošljavaju oko četvrtine ukupno zaposlenih, a čine i gotovo 50 posto izvoza.

FDI poduzeća, rekao je Funda, imaju pozitivan učinak na produktivnost zemlje u koju ulažu, u vidu i transfera znanja, tehnologija i poslovnih praksi, a u Hrvatskoj, iako ima razmjerno visoku razinu takvih ulaganja, donekle je problematična njihova struktura, s obzirom da se velikim dijelom odnose na ulaganja u sektore nerazmjenjivih dobara, kao što su financije, osiguranje, trgovina i nekretnine, na koje otpada najveći dio lanjskih vlasničkih ulaganja.

Veliko zaostajanje u produktivnosti u pojedinim sektorima

Istaknuo je razmjerno visok rast hrvatskog BDP-a nakon koronakrize, kao i ubrzanje konvergencije dohotka prema prosjeku EU-a, pri čemu hrvatski prosjek trenutno iznosi 73 posto, a Funda očekuje da će do 2030. iznositi oko 80 posto.

No, dijelom i zbog niske produktivnosti rada i njezinog sporog rasta, upozorio je Funda, potencijali gospodarskog rasta u dugom roku su i dalje niski.

Apostrofirao je veliko zaostajanje u produktivnosti u pojedinim sektorima, posebice prerađivačkoj industriji, podsjetivši i na to da se Hrvatska nalazi tek na 35 posto produktivnosti Njemačke, što znači da trebaju tri hrvatska radnika da bi proizvela što u Njemačkoj proizvede jedan.

Funda je naglasio potrebu većih ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i usvajanja postojećih tehnologija i inovacija, no i rekao da su lani u Hrvatskoj zabilježeni određeni pozitivni pomaci u produktivnosti rada i smanjenje zaostatka za usporedivim zemljama.

Reforma pravosuđa i kvalitetna radna snaga

Kao ključnu za privlačenje izravnih stranih ulaganja Funda je apostrofirao kvalitetu pravosuđa, pohvalivši i reforme koje Vlada u tom segmentu radi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO),

  • +22
Poslovni ručak Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Između ostalog, iznimno je važna i kvaliteta radne snage, a proces njenog podizanja je dug, pri čemu je Funda pohvalio Vladin model cjelodnevne nastave, koji bi trebao doprinijeti podizanju obrazovnih ishoda.

Naglasio je i potrebu aktivnog rada na privlačenju izravnih stranih ulaganja.

Ovaj dio Europe kao "nova mala Kina"

Rekao je i da optimizam budi to što je pandemija koronavirusa bitno promijenila globalizacijske tijekove, s obzirom da je dovela do skraćivanja lanaca vrijednosti i regionalizacije, pa će u idućim godinama ulaganja više biti usmjerena na zemlje koje su bliže domicilnim tržištima. "To je velika prilika za Hrvatsku", ocijenio je Funda.

To je potvrdio i partner u konzultantskoj kući Kearney Marko Derča, rekavši da na ovaj dio Europe, gdje se nalazi i Hrvatska, investitori gledaju kao na svojevrsnu "novu malu Kinu" i ulaganja su tu značajna, primjerice u logistiku, IT industriju, farmaceutiku i itd. Derča je predstavio rezultate globalnog istraživanja po kojem će 83 posto investitora povećati izravna strana ulaganja u slijedeće tri godine, pri čemu su ocijenili da su im ta ulaganja važnija za profitabilnost no u prošlim godinama.

Kada je riječ o najvažnijim čimbenicima prilikom odlučivanja o investiranju, i dalje se na prvom mjestu nalazi transparentnost regulative i odsutnost korupcije, a tu su i tehnološke i inovacijske sposobnosti. Derča je rekao da investitori preferiraju ulaganja u razvijena tržišta, a i poručio da se Hrvatska kod izravnih stranih ulaganja treba u većoj mjeri okrenuti industrijama s visokom dodanom vrijednošću.

Šengen i eurozona "veliki vjetar u leđa" za privlačenje ulaganja

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović je izvijestio da je u 2022. na osnovi Zakona o poticanju ulaganja zaprimljeno 239 prijava, odnosno projekata ukupne planirane vrijednosti od 2,3 milijarde eura, što je trostruko više nego godinu ranije.

Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić je izjavila da se situacija popravlja iz godine u godinu kada je riječ o privlačnosti Hrvatske za ulaganja, pri čemu su uvjeti poslovanja usporedivi sa zemljama srednje i istočne Europe.

U kontekstu ulaganja, veliki "vjetar u leđa" predstavlja i nedavni ulazak u eurozonu i šengenski prostor, istaknula je Doko Jelušić, no napominjući da i dalje treba raditi na unaprjeđenju poslovne klime.