Razlika se smanjuje kada se prilagodi standardu kupovne moći, ali ostaje značajna, piše Euronews.

Bruto plaće možda nisu najučinkovitija mjera za usporedbu europskih zemalja jer se porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenika uvelike razlikuju. Neke zemlje također pružaju izdašniju podršku kućanstvima s djecom. Stoga je neto godišnja zarada bolji pokazatelj za usporedbu.

Od Bugarske do Luksemburga

Naime, prosječna godišnja neto zarada predstavlja prihod koji preostaje nakon odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje zaposlenika od bruto godišnje zarade, uz dodatak svih primjenjivih obiteljskih dodataka. Ta zarada može varirati ovisno o obiteljskim okolnostima.

Prema podacima Eurostata, u 2024. godini godišnja neto zarada kretala se od 11.074 eura u Bugarskoj do 50.410 eura u Luksemburgu unutar Europske unije. Prosjek EU bio je 29.573 eura. Ove se brojke odnose na samca bez djece.

S dostupnim podacima za tri zemlje EFTA-e i zemlju kandidatkinju za EU Tursku, najviša brojka raste na 85.631 eura u Švicarskoj, a slijedi je Island s 57.573 eura. Norveška je peta s 47.232 eura, što ukazuje na dominaciju zemalja izvan EU u neto zaradi.

I druge zemlje sa sjevera Europe postižu dobre rezultate: Danska (43.913 eura), Finska (36.877 eura) i Švedska (36.147 eura) su iznad prosjeka EU.

Hrvatska na začelju

Nakon Luksemburga, Nizozemska (47.892 eura) i Irska (46.208 eura) prijavljuju najveće neto zarade među državama članicama EU. Zemlje južne Europe poput Italije (24.797 eura), Španjolske (24.571 eura) i Grčke (18.709 eura) znatno su ispod prosjeka EU. Rumunjska (12.655 eura), Bugarska (11.074 eura) i Hrvatska (13.810) imaju najniže neto zarade u bloku.

Kada se prilagodi standardu kupovne moći (PPS), neto godišnja zarada kretala se od 16.784 u Slovačkoj do 40.948 u Nizozemskoj, s prosjekom EU od 28.906. Kada se uključe zemlje izvan EU, Švicarska značajno prednjači s 48.331, a slijedi Norveška s 38.712. Podaci ukazuju na podjelu kupovne moći između istoka i zapada, pri čemu većina istočnih, baltičkih i balkanskih zemalja postiže loše rezultate. Na samom dnu uz uz pomenutu Slovačku našle su se još Latvija (17.734) i Hrvatska (18.481).

Zarada raste s djecom

No, neto zarada raste za kućanstva s djecom. Na primjer, dok samac bez djece ima neto zaradu od 29.573 eura, što je prosjek EU, par u kojem jedan roditelj radi i dvoje djece zarađuje 35.656 eura. Ova razlika proizlazi iz poreznih olakšica i obiteljskih dodataka. Jedina iznimka je Turska, gdje je neto zarada ista za obje vrste kućanstava. Na Cipru, u Finskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švedskoj obitelji s djecom i dalje zarađuju više, ali razlika je relativno mala – manja od 10 posto. Kućanstva s djecom vide najveću prednost u Slovačkoj, Poljskoj, Luksemburgu i Belgiji, gdje je neto zarada preko 40% veća od one kućanstava bez djece.

U Hrvatskoj kako smo napisali samac bez djece ima primanja od 13.810 eura, u obitelji s dvoje djece u kojoj jedan roditelj radi taj iznos se penje na 16.000 dok tamo gdje oba roditelja rade i imaju dvoje djece taj se iznos penje na 29.523 eura što je manje nego što samac u prosjeku EU zaradi.