tportal vizionari

Tonko Obuljen ekskluzivno: 'Umjetna inteligencija koja bira i operatora pod našim je povećalom'

06.06.2024 u 10:49

Bionic
Reading

Trebaju li veliki pružatelji sadržaja poput Netflixa ili Facebooka sudjelovati u izgradnji mreža, je li Europa zaista previše regulirana u odnosu na Kinu i SAD te što sve 'testira' umjetna inteligencija? To su samo neka od pitanja koja smo pretresli s Tonkom Obuljenom, predsjednikom Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), a koji od početka ove godine predsjeda i udruženjem europskih regulatora za elektroničke komunikacije BEREC

'BEREC donosi upute za primjenu propisa, daje mišljenja o novim pravilima, a nekad jednostavno reagira na nove pojave na tržištu', objasnio je Tonko Obuljen rad tijela koje okuplja 27 čelnika regulatora iz zemalja EU-a i još njih 11 iz zemalja koje nisu u EU, ali ravnopravno sudjeluju u radu.

Tržište elektroničkih komunikacija jedno je od najvećih i najpropulzivnijih uopće, a novi izazivači stalno donose poremećaje i mijenjaju pravila igre. Kako regulirati tržište i osigurati ravnopravno tržišno natjecanje?

'BEREC ima cijeli niz aktivnosti i prati utjecaj novih tehnologija na tržište. Granice se brišu. Regulativa se nikad ne mijenja toliko brzo kao tržište i to je najveći izazov - stvoriti regulaciju koja će trajati neko vrijeme, a to nije uvijek jednostavno', ističe Obuljen.

Jedno od gorućih pitanja na telekom tržištu je i trebaju li veliki pružatelji usluga poput Mete ili Googlea sudjelovati u izgradnji fizičke infrastrukture koju obilato koriste.

Obuljen kaže da će BEREC po tom pitanju ažurirati svoj izvještaj o međupovezivanju, a koji je već dva puta ažuriran i utvrđeno je da nema većih poremećaja na tržištu, što će vjerojatno biti potvrđeno i ove godine.

  • +7
Tonko Obuljen Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic

'Konačni izvještaj objavit ćemo koncem godine. Pitanje je vrlo slojevito: telekom operatori povećanjem prometa moraju ulagati u mreže da bi sav taj promet prenijeli korisnici. S druge strane, ciljevi Digitalne agende kažu da smo svim korisnicima obećali gigabitni pristup 2030. Veliki davatelji usluga, pogotovo oni koji streamaju sadržaj, žele doći što bliže korisniku. Netflix, recimo, ima servere u Zagrebu i većina Hrvata gleda Netflix izravno s domaćih servera. Vjerujemo da će takva suradnja telekoma i operatora biti nastavljena, a ako dođe do problema, oni će se riješiti putem sporova, u koje se može uključiti i BEREC', istaknuo je Obuljen.

Glavni cilj svakog regulatora u konačnici je zaštita korisnika, a tu je procese poremetila umjetna inteligencija:

'Razgovarate s virtualnim asistentom, nekim svojim izborima opredjeljujete se za ovo ili za ono pa tek ako sve propadne tražite da vas spoje s nekim s kim možete razgovarati. Također gledamo korištenje UI-ja pri izboru operatora. Može vas voditi, usmjeravati tako da vam, umjesto da dobijete na stol tri opcije i sami odlučujete, UI sugerira neki odabir', rekao nam je Obuljen te dodao:

'Isto tako, danas svi razgovaramo o ekološkom otisku, pa i tome koliko računalne snage koristi UI. O nekim od takvih stvari trenutačno se ne razgovara previše. Nas kao BEREC možda najviše zanima taj dio, a podržavamo ovaj koji je već sad reguliran. Mislim da je EU krenuo jako dobrim putem - da ne ograničava razvoj tehnologije, ali da ograničava određeni tip primjene.'

U intervjuu je bilo riječi i o novim vrstama kibernetičkih napada i zaštiti korisnika od njih. Kako se korisnik uopće danas može obraniti, pitali smo Obuljena, na što je on rekao:

'Najbolja zaštita je korisnik koji je svjestan da ga u toj šumi dobrih usluga i kvalitetnih sadržaja vrebaju i određene opasnosti. Pokušaji da netko dođe do osobnih podataka, do broja računa, da vam kreira lažni identitet... Zamislite da, kad počnete koristiti UI u te svrhe, kreirate nove prijetnje za korisnike. Trebamo razmišljati o tome.'

Osim tih ugroza, problematični su napadi na velike energetske, vodoopskrbne, prometne i prometne sustave. Današnji napadi nisu kao oni prije 20 ili 30 godina, kaže nam Obuljen i objašnjava da oni mogu izazvati posvemašnji kaos.

'S druge strane, novac koji investirate u kibernetičku ili fizičku sigurnost nije novac koji vidite da vam se vraća. To je trošak. Morate biti svjesni da je takav trošak neophodan i da se to mora napraviti da se ne bi dogodio potencijalni puno veći problem i puno veći trošak. I tu je, rekao bih, EU dodatno iskoračio u to područje novim propisima. Mislim da su puno važniji podizanje svijesti i investicije u prevenciju', rekao je.

Pitamo ga kako onda kao šef BEREC-a komentira teze da je Europa previše regulirana u odnosu na Kinu ili SAD.

'Mislim da je Europa sad najdemokratskije društvo na svijetu i najviše se brine za svoje građane. Posljedica toga je i to da je dosta regulirana. Nekad je to na korist, a nekad na štetu', rekao je.

Kaže i da je s druge strane svijet sve više globaliziran, a pogotovo digitalni segment. I tu je teško naći dobar balans:

'Odustajući od toga da reguliramo nešto, odustajemo od europskog načina života. Nismo još odlučili želimo li živjeti u europskom ili američkom svijetu, što bi onda tražilo i mijenjanje nekih akata. To su pitanja koja su predaleko za mene, ali vidim da za takve promjene treba pokrenuti puno širu raspravu. Treba reći da je EU zajednica 27 neovisnih država članica, nismo kao SAD. Svaka država ima svoje specifičnosti i teško je to komparirati.'

Jedna od tema kojima se BEREC bavi u posljednje vrijeme ulazak je velikih pružatelja sadržaja i aplikacija na telekom tržište. Europska komisija također je u veljači objavila tzv. bijelu knjigu (white paper), u kojoj govori o konvergenciji između oblaka i povezivosti te o potrebi da se osigura ravnopravna tržišna utakmica za sve.

Velike big tech kompanije, kaže Obuljen, imaju kontakt s krajnjim korisnicima pa im postaje zanimljivo ući na telekom tržište, što sad rade uglavnom preko partnera.

Što nam je šef HAKOM-a i BEREC-a još otkrio, možete pogledati na kanalu tportala na YouTubeu, a više o cijelom projektu Vizionar godine doznajte ovdje.

sve osim nogometa

Učitavanje...