Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 3,8 posto, na 65,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,3 posto, na 61,87 dolara.

Nakon dva tjedna umjerenog rasta, prošloga su tjedna cijene 'crnog zlata' pale jer trgovce zabrinjava slabljenje potražnje za naftom, na što ukazuje snažan rast zaliha u SAD-u na kraju sezone ljetnih godišnjih odmora.

Osim toga, u petak je objavljeno da je u kolovozu u SAD-u broj zaposlenih porastao za samo 22.000, znatno manje od očekivanih 75.000.

Tržište rada u SAD-u već mjesecima slabi

Američko tržište rada slabi već mjesecima, što znači da će oslabiti i potrošnja. A zbog toga se može očekivati usporavanje rasta gospodarstva, a time i potražnje za naftom. Tim više što ni ostala najveća svjetska gospodarstva nisu baš u najboljoj formi.

„Ovo je svojevrsna savršena oluja. Cijene su počele padati nakon najave mogućeg povećanja proizvodnje OPEC-a. A izvješće o zapošljavanju nikako nije pomoglo tržištu jer pokazuje da tržište rada slabi”, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

OPEC odlučio povećati proizvodnju

Unatoč naznakama slabljenja potražnje, OPEC i partneri tog kartela već neko vrijeme povećavaju proizvodnju kako bi povećali tržišni udio.

Na sastanku u nedjelju članice OPEC+ odlučile su od listopada povećati proizvodnju za 137.000 barela dnevno. Doduše, to je znatno manje povećanje nego prethodnih mjeseci.

Azijske burze porasle

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle jer je sve izvjesnije da će američka središnja banka uskoro smanjiti kamatne stope, dok je nakon prošlotjednog pada dolar blago ojačao prema košarici valuta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom su cijene dionica u Južnoj Koreji, Indiji, Hong Kongu, Šangaju i Japanu porasle između 0,2 i 1,5 posto, dok su u Australiji pale 0,3 posto.

Podršku tržištu pruža uvjerenje ulagača da će čelnici američke središnje banke na sjednici polovicom rujna smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Neki analitičari očekuju rez za čak 0,50 postotnih bodova, s obzirom na slabost američkog tržišta rada.

U petak je, naime, objavljeno da je u kolovozu broj zaposlenih u SAD-u porastao za samo 22.000, dok su analitičari u prosjeku očekivali 75.000. Pritom je stopa nezaposlenosti porasla na 4,3 posto.

Premda se očekuje smanjenje kamata Feda, na azijskim se burzama trguje oprezno zbog niza razloga.

U nedjelju je japanski premijer Shigeru Ishiba najavio ostavku, nakon što je dulje vrijeme bio pod pritiskom zbog poraza njegove stranke na lanjskim nacionalnim izborima.

Jutros su, pak, objavljeni slabiji nego što se očekivalo podaci o kineskoj vanjskoj trgovini, koji ukazuju na usporavanje gospodarskog rasta i probleme nakon što je Washington uveo carine na uvoz kineske robe.

U kolovozu je kineski izvoz porastao 4,4 posto na godišnjoj razini, manje od očekivanih 5 posto. Uvoz je, pak, porastao 1,3 posto, dok se očekivao rast od 3 posto.

Dolar ojačao

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon prošlotjednog pada.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,87 bodova, dok je u petak navečer iznosio 97,73 bodova.

Pritom je cijena eura skliznula s 1,1717 na 1,1710 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa je tečaj dolara dosegnuo 148,25 jena, dok je u petak navečer iznosio 147,40 jena.