Trenutačni Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, kao i njegova provedba u Republici Hrvatskoj, među najstrožima su u Europi te su usklađeni s europskim zakonodavstvom, tvrde iz HUP-ove koordinacije.

Zabavna pirotehnika smije se prodavati 13, a koristiti samo pet dana godišnje, uz strogu dobnu i prostornu regulaciju, zabranu oglašavanja i prodaje snažnijih proizvoda izvan specijaliziranih trgovina.

Tvrdnje da je bučna pirotehnika potpuno zabranjena u mnogim europskim državama nisu točne. Primjeri Njemačke, Nizozemske i Slovenije nisu točni i odnose se na lokalne regulative ili ograničenja, a ne na opću zabranu. Niti jedna od navedenih zemalja nije donijela potpunu zabranu zabavne pirotehnike s jakim zvučnim učinkom, već se radi o diferenciranoj regulaciji, sličnoj onoj kakvu već imamo u Hrvatskoj.

Točno je, kažu iz Koordinacije, kako postoje inicijative za zabranu pirotehnike s jakim zvučnim učinkom koje nisu prihvaćene, pri čemu je, primjerice, u Nizozemskoj jedan od ključnih razloga bio procijenjeni negativan ekonomski učinak, uz istovremenu nemogućnost pronalaska adekvatnog modela kompenzacije za financijske gubitke poslovnih subjekata.

Broj ozljeda nije smanjen

Na temelju javno dostupnih podataka, nije točno da sve stroža regulacija dovodi do manjeg broja ozljeda. Upravo suprotno – u razdoblju od 1993. do 2020. godine, kada se u Hrvatskoj postupno razvijala kultura odgovorne i legalne uporabe pirotehnike, došlo je do znatnog smanjenja broja incidenata i gotovo potpunog uklanjanja crnog tržišta. Međutim, u novije vrijeme, unatoč strožim mjerama, broj ozljeda nije se smanjio, upozoravaju iz HUP-a.

Tijekom posljednje blagdanske sezone zabilježene su 33 ozljede, gotovo isključivo povezane s ilegalno kupljenom i zakonski zabranjenom pirotehnikom. To je jasan pokazatelj da problem nije u legalnoj prodaji, već u sve prisutnijem crnom tržištu – osobito putem interneta – koje zaobilazi zakone i kontrole.

'Ovaj podatak potvrđuje ono na što godinama upozoravamo: glavni sigurnosni problem nije legalna zabavna pirotehnika već nekontrolirano crno tržište, najčešće putem interneta, koje ostaje izvan dosega postojećih zabrana i nadzora', poručuju iz HUP-ove koordinacije.

Milijunski prihodi

Dodaju da u Republici Hrvatskoj djeluje 360 pravnih subjekata u sektoru pirotehnike, koji godišnje generiraju više od 20 milijuna eura prihoda, zapošljavaju više od 700 ljudi te ostvaruju više od dva milijuna eura izvoza. U 2023. godini fiskalizirano je više od 700.000 računa.

'Daljnje sužavanje tržišta izravno bi ugrozilo radna mjesta i smanjilo prihode državnog proračuna', upozoravaju iz HUP-a.

U Hrvatskoj je lani održano ukupno 594 javnih vatrometa, što znači prosječno jedan vatromet godišnje po jedinici lokalne samouprave. Prijedlog da se taj broj ograniči na maksimalno tri godišnje po lokalnoj jedinici stoga nema praktičnu osnovu, kažu iz HUP-a i napominju i da se broj tradicionalnih vatrometa smanjuje što javnost ne prihvaća s odobravanjem.

Primjer je svečani vatromet na Festivalu igranog filma u Puli za koji gotovo 70 posto ispitanika u javnim anketama želi da se vrati. Istovremeno, pozitivan primjer odgovorne uporabe zabavne pirotehnike zabilježen je prilikom koncerta na zagrebačkom Hipodromu uz prisutnost više od pola milijuna gledatelja.

Dijalog i učinkovita regulacija

'Mi, kao Kao Koordinacije distributera i prodavatelja zabavne pirotehnike u Hrvatskoj, ne odbacujemo dijalog, naprotiv – smatramo ga nužnim. Naš je cilj odgovorna, sigurna i kontrolirana uporaba zabavne pirotehnike s fokusom na edukaciju, prevenciju i suzbijanje ilegalne prodaje. Umjesto jednostranih zabrana koje dokazano ne daju rezultate, predlažemo osnivanje radne skupine koja bi okupila predstavnike zakonodavnih i sigurnosnih tijela, zaštitarskih udruga, gospodarskog sektora, zdravstvenih stručnjaka i distributera zabavne pirotehnike, kako bismo zajedno definirali realan, uravnotežen i provediv model regulacije', poručuju iz HUP-a.

Ujedno, pozdravljaju sve dosadašnje napore koje je Republika Hrvatska uložila u kontrolu distribucije i korištenja zabavne pirotehnike. Hrvatska danas ima jedan od najrigoroznijih i najsveobuhvatnijih zakonodavnih okvira u Europskoj uniji, koji već obuhvaća niz zabrana, ograničenja i sigurnosnih mehanizama u vezi s uporabom zabavne pirotehnike.

Podsjećaju da zakonska regulacija pirotehnike u Hrvatskoj postoji još od 1993. godine, kada su prvi put doneseni propisi koji su uređivali promet i uporabu eksplozivnih tvari, uključujući i zabavnu pirotehniku. Tada je primarni cilj bio smanjenje zloupotrebe oružja koje su građani u velikom broju nelegalno posjedovali, kao i ograničenje uporabe snažne pirotehnike – sve radi povećanja zaštite i zdravlja ljudi.

Od tada do danas, zakonodavni okvir kontinuirano se nadograđuje i prilagođava suvremenim sigurnosnim i društvenim izazovima. U tom duhu, u Koordinaciji distributera i prodavatelja zabavne pirotehnike vjeruju da je dijalog jedini ispravan put naprijed i pozivaju sve relevantne dionike na zajednički rad u cilju stvaranja realne, održive i učinkovite regulacije.