mjere borbe protiv pandemije

Svaki četvrti poslodavac morao vratiti potpore: Za istog radnika uzimali po dvije naknade, novac nisu uplaćivali radnicima...

06.10.2022 u 10:01

Bionic
Reading

Potpore za plaće radnika u koroni zloupotrijebilo je 27 posto poduzetnika, piše u četvrtak Jutarnji list, navodeći da su se najčešće zloupotrebe odnosile na traženje državnog novca za plaće, iako su radnici bili na bolovanju

Poput Igora i Ivana Tropana, vlasnika dubrovačke tvrtke Discovery koje je Općinsko državno odvjetništvo optužilo za zloupotrebu Vladinih potpora namijenjenih održavanju radnih mjesta u vrijeme pandemije, na nezakonit način sredstva je koristio veći broj poslodavaca. Stoga su na kraju bili prisiljeni vratiti novac Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).

Svaki poslodavac kojem je odobren zahtjev ušao je u ugovorni odnos s HZZ-om, koji time "zadržava pravo naknadne revizije zahtjeva i ugovornih obveza poslodavca". Na temelju dosadašnjih kontrola navedenih ugovora, u Zavodu kažu da je 31.552 poslodavaca "izvršilo povrate" u ukupnom iznosu od 333 milijuna kuna.

Za mjere očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, navode, do sada je ukupno isplaćeno 11,95 milijardi kuna za 708.291 radnika zaposlenog kod 115.155 poslodavaca. Iz toga proizlazi da je čak 27 posto poslodavaca na kraju moralo vratiti odobrene im potpore, ali iznos koji je bio sporan predstavlja tek 2,8 posto sredstava namijenjenih zadržavanju zaposlenih na radnim mjestima.

Iz toga proizlazi da su najviše problema s pravilima dodjele potpora imale manje tvrtke koje su potraživale i manje iznose. Što je tvrtkama predstavljalo najveće probleme u korištenju potpora? Četiri su najčešća razloga zbog kojih su morale vratiti novac, a na prvo mjesto HZZ stavlja to što je utvrdio dvostruko financiranje istog troška, troška plaće radnika, što je protivno propisanom kriteriju svake mjere.

'Radi se o slučajevima kada su poslodavci za istog radnika za kojeg je isplaćena potpora istodobno koristili javna sredstva drugih davatelja, najčešće bolovanja ili rodiljni dopust na teret HZZO-a", objašnjavaju u HZZ-u. Osim toga, kao razloge navode poslovno uvjetovan otkaz radniku, neudovoljavanje propisanom kriteriju pad prihoda/primitaka u traženim usporednim razdobljima mjere, a u manje slučajeva povrati su morali biti izvršeni i zbog kršenja odluka Stožera civilne zaštite i fiskalnih prekršaja poslodavaca. Na pitanje koliko je bilo težih prekršaja, u HZZ-u kažu da su do sada podigli jednu prijavu DORH-u "zbog sumnji u počinjenje kaznenog djela', piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.