Analiza, koju prenosi Fenix-magazin, pokazuje koliko se pragovi razlikuju ovisno o tome živi li osoba sama, uzdržava dijete ili dijeli kućanstvo s partnerom.

Koliko mora zarađivati samac?

Prema izračunima IW-a, osoba koja živi sama smatra se relativno siromašnom ako joj je mjesečni neto prihod kućanstva manji od 1450 eura. U nižu srednju klasu ulazi s prihodima od 1450 do 1940 eura, dok se srednjom klasom u užem smislu smatraju oni s prihodima do 3630 eura mjesečno.

Viša srednja klasa obuhvaća samce s neto prihodima do 6050 eura. Oni koji zarađuju više od toga prema ovoj se klasifikaciji smatraju relativno bogatima.

Viši pragovi za obitelji s djecom

Kod samohranih roditelja s djetetom mlađim od 14 godina granice su osjetno više. Relativno siromašnima smatraju se oni čiji je mjesečni neto prihod kućanstva manji od 1890 eura. Niža srednja klasa obuhvaća prihode do 2520 eura, a srednja klasa u užem smislu do 4720 eura.

Samohrani roditelj s prihodom do 7860 eura pripada višoj srednjoj klasi, dok se iznad tog iznosa smatra relativno bogatim.

Za parove bez djece pragovi su drukčiji. Kućanstvo s dvije odrasle osobe relativno je siromašno ako raspolaže s manje od 2180 eura neto mjesečno. Niža srednja klasa seže do 2900 eura, srednja klasa u užem smislu do 5440 eura, a viša srednja klasa do 9070 eura. Prihodi iznad tog iznosa svrstavaju par u kategoriju relativno bogatih.

Par s jednim djetetom mlađim od 14 godina relativno je siromašan ako ukupno mjesečno prima manje od 2610 eura neto. Granica niže srednje klase doseže 3480 eura, srednje klase u užem smislu 6530 eura, a više srednje klase 10.890 eura. Kućanstva s prihodima iznad tog iznosa smatraju se relativno bogatima.

Za parove s dvoje djece mlađe od 14 godina pragovi su još viši. Relativno siromašnima smatraju se oni s ukupnim mjesečnim neto prihodom manjim od 3050 eura. Niža srednja klasa obuhvaća prihode do 4060 eura, srednja klasa do 7620 eura, a viša srednja klasa do 12.700 eura. Iznad toga kućanstvo ulazi u kategoriju relativno bogatih.

Što se smatra siromaštvom, a što bogatstvom?

IW je pragove izračunao na temelju podataka Europske unije za 2024. godinu, dostupnih od srpnja. Ključna je referentna vrijednost medijalni mjesečni prihod samca, koji je iznosio 2419 eura. Medijalni prihod predstavlja vrijednost od koje polovica stanovništva ima niže, a polovica više prihode.

Prema metodologiji instituta, relativno siromašnima smatraju se oni čiji su prihodi na razini 60 posto medijalnog prihoda ili niži, dok se relativno bogatima smatraju oni koji dosežu najmanje 250 posto te vrijednosti. Za različite tipove kućanstava iznosi se prilagođavaju njihovoj veličini i sastavu.

Pritom se ne uzimaju u obzir imovina, vlasništvo nad nekretninama ni regionalne razlike u troškovima života. Drugim riječima, osoba s visokim prihodom koja plaća skupu najamninu i netko tko posjeduje nekretninu jednake vrijednosti ne moraju imati jednaku financijsku sigurnost, iako ih prihodovna klasifikacija može svrstati u istu kategoriju.

‘Razumljivo je da su drugi ti koji su bogati, ali taj dojam može biti varljiv’, upozorava ekonomistica IW-a i autorica studije Judith Niehues. Prema njezinim riječima, mnogi ljudi podcjenjuju visinu svojih prihoda u usporedbi s ostatkom stanovništva. Istodobno, tek se manji broj ispitanika smješta na krajnje dijelove raspodjele prihoda, dok se većina doživljava kao pripadnici srednje klase.

Realne plaće rastu, ali inflacija ponovno ubrzava

U Njemačkoj su plaće posljednjih mjeseci nastavile rasti brže od potrošačkih cijena. Prema podacima Saveznog statističkog ureda, realne plaće u drugom tromjesečju ove godine bile su 1,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. U prvom tromjesečju zabilježen je rast od 1,8 posto.

Ipak, ostaje neizvjesno hoće li se taj trend nastaviti. Inflacija je, potaknuta ponajprije visokim cijenama energije, ponovno ubrzala te je nedavno premašila tri posto prvi put od kraja 2023. godine, izvijestila je dpa.