NA OČAJ RADNIKA POLJOPRERADE…

Šuker poručuje: 'Sve je to porezna tajna!'

ivan šuker

ivan šuker

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Pixsell

Ni poziv predsjednika Josipovića institucijama da rade svoj posao, nakon što je u utorak primio ponižene radnike Poljoprerade, nije spriječio Ministarstvo financija da na pitanje što se poduzelo u vezi s 10 milijuna kuna duga te tvrtke lakonski odgovori: Radi se o poreznoj tajni!

Izgladnjelim kokošima na Poljopreradinoj farmi u Brezovici barem su nakratko olakšane muke jer su, nakon akcije Prijatelja životinja, inspektori Ministarstva poljoprivrede natjerali vlasnike da pronađu hranu. No kada su u pitanju radnici, rješenje se znatno teže nazire.

Vlasnici Poljoprerade, koji doprinose radnicima i poreze državi nisu platili dvije godine, pronašli su i novac za pedesetak zaštitara da iz tvornice u ponedjeljak izbace pobunjene štrajkaše koji su zauzeli tvrtku nakon što plaću nisu primili od početka godine. Očajni radnici tada su se zaputili i u Ured predsjednika, a predsjednik Josipović na to je pozvao 'državne institucije da rade svoj posao'. No, tko je to zapravo zatajio u slučaju Poljoprerade? Tko je to trebao reagirati ako uprava tvrtke mjesecima ne plaća obaveze državi ili ne isplaćuje plaće radnicima? U Hrvatskoj raste broj tvrtki koje ponekad i godinama ne uplaćuju doprinose radnicima. Hoće li itko, i kada, prekidati tu praksu?

Koje su državne institucije odgovorne za stanje u Poljopreradi, upitali smo dr. sc. Viktora Gotovca s Pravnog fakulteta u Zagrebu: 'Vjerojatno Porezna uprava, koja nije trebala prihvatiti odgodu plaćanja poreznog duga. U slučaju poslodavca Poljoprerade, već je ranije trebalo otvoriti postupak stečaja, s obzirom na dugovanja radnicima, dobavljačima i državi koja je ovo društvo imalo.'

Iz Ministarstva financija poručili su da su podaci o svim poreznim obveznicima, prema članku 8. Općeg poreznog zakona, porezna tajna. Tako smo ostali bez obrazloženja zašto Porezna uprava Poljopreradi nije blokirala račun i pokrenula stečaj.

U Hrvatskoj se, upozorava Gotovac, previše tolerira inertnost dužnika, u ovom slučaju poslodavca: 'Tu ponajprije mislim na neizvršavanje obveza prema radnicima, sve u nadi da će se poslodavac izvući iz krize i da radnici ipak neće završiti na burzi. Na neki način, to je ponašanje, moglo bi se čak reći, i načelan stav Porezne uprave, zbog kojeg se tolerira neplaćanje poreza i doprinosa, što možda može i imati smisla, ali najčešće dovodi samo do toga da se dodatno nagomilaju potraživanja.'

Začaran krug dugovanja i potraživanja

Kako radnik može znati da mu se ne plaćaju doprinosi?

'Radnik je tu u prilično lošoj poziciji. Naime, on može saznati da mu se ne plaćaju doprinosi ako je u 2. mirovinskom stupu, pa putem REGOS-a pregleda stanje uplate i tada može vidjeti kako idu uplate u 2. mirovinski stup te prema tome zaključiti treba li provjeriti i uplate u 1. mirovinski stup, dok mu, za slučaj da je samo u 1. mirovinskom stupu, ne preostaje ništa nego da redovito provjerava stanje u HZMO-u. No, kad bi svi redovito išli tako provjeravati, tada bi HZMO bio blokiran. Najčešće i najjednostavnije, radnici kojima kasni plaća već samim time mogu opravdano sumnjati u redovitost uplate doprinosa i trebaju provjeriti uplaćuju li im se doprinosi na vrijeme. A tada se, u slučaju neredovite uplate, mogu i trebaju obratiti i HZMO-u, inspekciji rada i Poreznoj upravi', kazao je Gotovac.

Umjesto happy enda i ozdravljenja tvrtke, rezultat takvog pristupa je začaran krug dugovanja i potraživanja, koja se samo povećavaju. 'Praktičnije bi bilo djelovati na to da se postupci stečaja ranije iniciraju i da se brže provode, tada bi zacijelo i od materijalne supstance poslodavaca više preostalo, namirivala bi se potraživanja, a vjerojatno bi se zadržala i proizvodnja i zaposlenost, barem djelomično', smatra Gotovac.

Slučaj identičan Poljopreradi ne bi bio moguć u Austriji, gdje bi, objašnjava Gotovac, stečaj nastupio znatno ranije: 'Vjerojatno već kada ne bi bila isplaćena samo jedna ili dvije plaće, odmah bi se protiv uprave podigla kaznena prijava i zahtijevala njihova regresna odgovornost, i to ne samo načelno, već vrlo konkretno i efektivno.' Drugim riječima, tamo bi uprava tvrtke morala vjerovnicima pokriti troškove koji su nastali.

Kako radnici Poljoprerade plaću nisu primili od početka godine, ovaj stručnjak za radno pravo upozorava da su i doprinosi, kao i porezi, dio plaće, pa time što im doprinosi nisu uplaćivani za posljednje dvije godine, znači da im za te dvije godine plaća nije isplaćena u cijelosti.

U tom pogledu, kaže Gotovac, apsurdno je očekivati da će sada štrajkom ostvariti svoja prava i potraživanja iz tog perioda. Radnicima bi u ovom slučaju više odgovarao stečaj, koji se još ne provodi.

'Ovo ukazuje i na besmisao odredbe zakona o radu o mogućnosti štrajka u tome slučaju, jer ovdje se radi o potrebi primjene  instituta stečaja, a ne prava na štrajk. Dapače, ako kod poslodavca bude iniciran postupak stečaja tada radnici imaju pravo i na isplatu određenog iznosa plaće iz državnog fonda, a za preostala potraživanja oni se pojavljuju kao vjerovnici u stečajnom postupku. To jasno ukazuje kako će i socijalno prava radnika biti bolja u slučaju stečaja – oni doduše neće raditi, ali će ostvariti neke plaće, a imati će i prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi