nova regulativa

Stroža pravila: Maloljetnici više neće moći ribariti, a zabranjeni su im i mnogi drugi poslovi

15.10.2019 u 21:48

Bionic
Reading

Zbog nedostatka radne snage, ali i povoljnijeg poreznog tretmana, poslodavci sve češće pribjegavaju zapošljavanju maloljetnika. Istražili smo koje poslove maloljetnici smiju, a koje ne smiju raditi te kako je reguliran njihov status na tržištu rada

U javnom savjetovanju trenutno se nalazi izmjena pravila o radu maloljetnika vezana uz Direktivu Vijeća EU-a iz 2016. godine o radu u ribolovu.

Prema europskim pravilima, maloljetnicima je zabranjen rad na pomorskim ribarskim plovilima s obzirom na to da je rad u morskom ribolovu povezan s povećanim opasnostima te rizicima za sigurnost i zdravlje.

Stoga je i hrvatski zakonodavac odlučio upotpuniti važeći Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik odredbom prema kojoj se na ribarskim plovilima ne smiju zapošljavati osobe mlađe od 16 godina osim u slučaju učenika koji pohađaju stručnu praksu.

Inače, rad maloljetnika reguliran je Zakonom o radu i spomenutim pravilnikom. Osim stručne prakse koja je vezana uz obrazovanje, maloljetnici stariji od 15 godina, pod uvjetom da su završili osnovno obrazovanje, mogu obavljati povremene poslove putem ovlaštenih posrednika ili stalne poslove na temelju ugovora o radu.

Pravila zapošljavanja slična su kao u slučaju punoljetnih radnika, a glavna je razlika u tome što je kod maloljetničkog rada za sklapanje ugovora potreban pristanak (supotpis) roditelja ili zakonskog skrbnika.

Povremene poslove u vrijeme školskih praznika učenicima obično nude srednje škole i učenički domovi koji za to imaju ovlaštenje Ministarstva rada.

Brojni maloljetnici rade na dostavi robe biciklima Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Pravila zapošljavanja slična su kao kod studentskih ugovora. Zaradu učeniku isplaćuje posrednik, a svi primici neoporezivi su do iznosa od 60.600 kuna godišnje.

Stalni posao na temelju ugovora o radu mogu dobiti maloljetnici stariji od 15 godina koji više nisu u sustavu obrazovanja. Uz standardna prava koja imaju ostali zaposlenici (plaća, mirovinski staž, zdravstveno osiguranje i dr.), maloljetnici imaju neka dodatna prava. Njihov poseban status očituje se u zabrani rada na određenim poslovima te povoljnijem rasporedu radnog vremena i odmora.

Maloljetnici ne smiju obavljati osobito teške i za zdravlje štetne poslove. Riječ je o svim poslovima koji se obavljaju u skraćenom radnom vremenu ili se vrijeme njihovog obavljanja računa kao staž s uvećanim trajanjem, a koji su objektivno iznad maloljetnikovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti.

  • +3
Maloljetnici ne smiju raditi u građevinarstvu zbog prevelike buke i vibracija Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Primjerice, to su poslovi na kojima su radnici izloženi ekstremnoj hladnoći ili toplini, opasnim tvarima (kemikalije, otrovni plinovi, eksplozivi), biološkim agensima (bakterije, virusi i sl.). Također, maloljetnici ne smiju raditi u građevini zbog buke i vibracija, niti na pokretnim trakama u industriji.

Zabranjen je i rad maloljetnika u kockarnicama, salonima za igre na sreću, diskotekama, noćnim barovima i noćnim klubovima te na sličnim poslovima koji mogu ugroziti njihovo ćudoređe.

Iznimno, maloljetnik se može zaposliti na poslovima s posebnim uvjetima rada za koje je završio stručno srednjoškolsko obrazovanje i ispunjava ostale propisane uvjete, uključujući zdravstvenu sposobnost.

Što se tiče dodatnih prava vezanih za radno vrijeme, maloljetnici se ne smiju raspoređivati na prekovremeni i noćni rad. Također, imaju pravo na više odmora nego ostali radnici. Primjerice, u svaka 24 sata mora im se osigurati odmor između dva radna dana od najmanje 14 sati neprekidno (drugi radnici imaju pravo na 12 sati), a njihov tjedni odmor mora iznositi najmanje 48 sati neprekidno (drugi radnici imaju pravo na 36 sati).

Kršenje propisa o zapošljavanju maloljetnika okvalificirano je kao najteži prekršaj poslodavca te je za pravnu osobu predviđena novčana kazna od 61.000 do 100.000 kuna, a za odgovornu fizičku osobu do deset tisuća kuna.