Zakonom o obavljanju studentskih poslova detaljnije su uređena pravila zapošljavanja studenata i bolje zaštićena njihova radna prava.

Djelokrug poslova koje studenti mogu obavljati nije ograničen te ih u praksi poslodavci mogu angažirati za sve vrste poslova, osim onih za koje je posebnim zakonom određeno da ga mogu obavljati samo licencirane osobe.

Studenti se zapošljavaju preko ovlaštenih posrednika, a to mogu biti studentski centri ili visoka učilišta koja imaju centar za studentski standard, pod uvjetom da su od Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja dobili odobrenje za obavljanje poslova posredovanja.

Tko može biti angažiran na studentski ugovor?

Studentske poslove pod jednakim uvjetima mogu obavljati redovni i izvanredni studenti. Pritom moraju ostvariti barem jedan ECTS bod u godini da bi zadržali pravo na studentski rad.

Raditi mogu od dana upisa do završetka studija, ali najdulje do dvostrukog trajanja studija na prvoj i drugoj razini. Pravo na studentski rad gube i studenti koji su više od dva puta mijenjali studentski program.

Što sadrži studentski ugovor?

Studentski ugovor sklapaju izvođač (student), naručitelj (poslodavac) i posrednik (studentski servis). Prvi dio ugovora, koji se popunjava prije početka posla, sadrži osobne podatke o izvođaču, naručitelju i posredniku te podatke o vrsti posla i mjestu obavljanja, početku i očekivanom trajanju, neto cijeni sata posla, doprinosima prema posebnim propisima te o eventualnim drugim ugovorenim naknadama.

Drugi dio studentskog ugovora je tablica obračuna i izjava o obavljenom poslu. Ona se ispunjava nakon obavljenog posla ili na kraju obračunskog razdoblja. Sve tražene podatke popunjava poslodavac, a potom student svojim potpisom potvrđuje obračun.

Ugovor se može popuniti i potpisati u papirnatom ili elektroničkom obliku.

Na koji rok se zaključuje studentski ugovor?

Ugovor se zaključuje za svaki kalendarski mjesec i uvjet je za početak obavljanja studentskog posla. Iznimno, ugovor se može zaključiti za razdoblje dulje od mjesec dana, a najduže do 45 dana, uz navođenje razloga za njegovo trajanje dulje od mjesec dana.

Što je minimalna satnica i kako se računa?

Naknada za studentski rad ne može biti manja od zakonom definirane minimalne satnice. Ona se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160. Za 2019. utvrđena je minimalna satnica od 23,44 kune.

Kada se ostvaruje pravo na uvećanu stanicu?

Student ima pravo na 50-postotno uvećanje satnice za rad na državne blagdane, za rad noću, nedjeljom i za prekovremeni rad. Onaj koji radi najmanje šest sati na dan ima pravo i na plaćenu dnevnu stanku od trideset minuta.

Poslodavac može sa studentom ugovoriti da mu plaća troškove prijevoza i toplog obroka, ali to nije propisana obveza.

Kako se obračunava i isplaćuje honorar?

Studentska zarada obračunava se na temelju ugovorene neto satnice, a ukupan iznos koji poslodavac plaća posredniku uvećava se za posredničku proviziju (12 posto) i obvezne doprinose (5,5 posto).

Posrednik za studenta plaća dva doprinosa: pet posto za mirovinsko osiguranje (iako studentu ne teče mirovinski staž) i 0,5 posto za osiguranje od nesreće na radu.

Najkasnije 15 dana nakon završetka posla bruto iznos honorara poslodavac isplaćuje posredniku na temelju izdane fakture. Posrednik mora isplatiti neto honorar studentu najkasnije tri dana nakon uplate poslodavca. Honorar se isplaćuje na žiroračun otvoren u banci.

Ako naručitelj posla studentu ne isplati naknadu, posrednik je dužan isplatiti naknadu iz vlastitih sredstava.

Kada se plaća porez na dohodak?

Studentska zarada neoporeziva je do iznosa od 60.600 kuna godišnje. Taj iznos sadržava neoporezivi primitak od 15.000 kuna i osnovni odbitak od 45.600 kuna.

Kada student ostvari prihode iznad visine neoporezivog odbitka, njegovi roditelji gube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana.

Ako pak ostvari zaradu veću od 60.600 kuna, sve iznad navedenog iznosa oporezuje se kao plaća po stopi od 24 posto, plus odgovarajući prirez.