Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, istaknula je da su EU izbori ključni za zastupanje interesa hrvatskih poslodavaca. 'Želimo se fokusirati na ključne teme za hrvatsko gospodarstvo te zastupati interese poslodavaca i radnika u Europskom parlamentu. Upravo se u Bruxellesu raspravlja o ključnim pitanjima i kreiraju pravila igre u kojima sudjeluju naši poslodavci', rekla je Weber. Podsjetila je da je ulazak Hrvatske u EU bio ključna prekretnica za gospodarstvo, a naglašena je ulaskom u eurozonu i Schengen, što je približilo Hrvatsku zemljama s kojima se želi uspoređivati.

Weber je naglasila značenje fondova EU-a u poticanju konkurentnosti i restrukturiranju hrvatskog gospodarstva. 'Povukli smo značajna sredstva koja su omogućila ulaganje u konkurentnost. Sredstva EU-a su važna za poticanje hrvatskog gospodarstva i nastavak restrukturiranja u smjeru veće konkurentnosti i produktivnosti. Ključno je usmjeriti velik dio sredstava u privatni sektor jer je on jamac snažnog gospodarstva i u godinama u kojima ona prestanu dolaziti', kazala je Weber, istaknuvši da su kapaciteti privatnog sektora spremni, što potvrđuje činjenica da na svim natječajima EU-a broj investicija iz privatnog sektora višestruko nadmašuje raspoloživa sredstva.

'Na svaki euro koji bi došao iz fondova EU-a privatni poduzetnici uložili su dva', dodala je Weber te ustvrdila da je štićenje interesa hrvatskog gospodarstva jednako štićenju interesa radnika cjelokupnog hrvatskog javnog prostora.

'Želimo pomoći europarlamentarcima, ojačati suradnju, upoznati ih s ciljevima i željama hrvatskih poslodavaca. Naš najveći interes su demografska pitanja, odnosno zaustavljanje iseljavanja i poticanje povratka iseljenih. Jedina ispravna i održiva demografska politika je sigurno i dobro plaćeno radno mjesto. Hrvatski poslodavci investiraju, povećavaju plaće i to je nacionalni interes koji moramo braniti na nacionalnoj razini, ali i u Bruxellesu', poručila je glavna direktorica HUP-a.

Politički predstavnici o fondovima EU-a i budućnosti gospodarstva

Na panelu su sudjelovali i predstavnici političkih stranaka, među kojima je Marko Pavić iz HDZ-a. Pavić je naglasio uspjehe Hrvatske u povlačenju sredstava EU-a i jačanju gospodarstva. 'Gledamo gdje smo nekad bili i gdje smo sada. Ulazak u eurozonu i Schengen, rast kreditnog rejtinga te gospodarski rast od 3,9 posto čine nas drugim najbrže rastućim gospodarstvom EU-a nakon Malte. Naši ciljevi obuhvaćaju povećanje konkurentnosti, socijalne kohezije i veće plaće za mlade', rekao je Pavić.

Davor Dretar iz Domovinskog pokreta upozorio je na izazove s kojima se suočava EU.

'Europa 2024. nalazi se u kompliciranom i zahtjevnom političkom i gospodarskom okruženju. Više nije ovo ona sjajna Europa, već Europa s problemima. Što će zastupnici pokušati što se tiče konkurentnosti? Brojke izgledaju kao prekrasna djevojka koju netko upozna u klubu, a slijedi otrežnjenje kad se ona umije. Iako statistike izgledaju optimistično, stvarnost na terenu pokazuje da su ljudi nezadovoljni kvalitetom života', rekao je Dretar.

Petra Mandić iz Mosta istaknula je potrebu za smanjenjem birokracije kako bi se povećala konkurentnost. 'Europa je trenutno previše birokratizirana. Želimo da se birokracija smanji i da se pokuša lobirati ne samo s poslodavcima, već i s radnicima kako bismo svi postali konkurentniji', rekla je Mandić.

'Zadnjih desetak godina povuklo se puno sredstva iz fondova EU-a, to je uloženo u rast i razvoj države kao takve, ali moramo biti svjesni toga da je dobar dio išao u infrastrukturu, u javni sektor, a dugoročno u tom smjeru nećemo imati zamašnjak razvoja konkurentnosti o kojoj se govori.

Nema ulaganja u istraživanje i razvoj. Želimo da se stvari brže odvijaju, da imamo najbrže rastuće tech kompanije, a ne samo Amerika i Kina. Trebamo regulirati tako da svi imamo ista prava, pogotovo pravo na kvalitetu - regulaciju na način transparentnih potrošačkih prava, da aktiviramo građane tako da zahtijevaju svoja prava i poznaju ih, ali ne da to birokracija određuje u pogledu samog proizvoda', ustvrdila je Mandić.

Gordan Bosanac iz stranke Možemo! naglasio je važnost socijalne i zelene politike u EU. 'Regulacija i birokratizacija su često kritizirane, ali europski model poslovanja i dalje je važan. Vodimo tri bitke koje će se reflektirati na poslodavce: Zeleni plan, socijalna Europa i solidarnost. Moramo dekarbonizirati Europu i iskoristiti velike prilike koje to donosi', istaknuo je Bosanac.

Pavić je naglasio važnost fondova EU-a od 25 milijardi eura, ističući ulaganje u tehnologiju, istraživanje i razvoj. Također je spomenuo digitalnu tranziciju i zelenu inicijativu te planove za proizvodnju čipova u EU, potičući suradnju s partnerima za jačanje konkurentnosti.

Bosanac je pak zelenu agendu nazvao potrebnom, ali preambicioznom, a Mandić je ustvrdila da se na njoj ne radi dovoljno.

'Moramo uzeti u obzir klimatske promjene, a tako da ne dovedemo hrvatsko gospodarstvo u nekonkurentnost. To je interes zastupnika i nacionalnih vlada - da se tome pristupi racionalno. U Mostu smatramo da se u suradnji s poslodavcima i predstavnicima radnika radi na tome da za sredstva koja se prelijevaju u gospodarstvo putem fondova EU-a djelujemo unaprijed na regulativu i da ona bude na korist našem gospodarstvu. Svaki naš gospodarstvenik trebao bi imati mogućnost borbe na jedinstvenom tržištu', rekla je Mandić te dodala da HAMAG-BICRO zadnje dvije godine nema novca, odnosno poduzetnici nisu mogli aplicirati za sredstva.

Bosanac smatra da ne treba sukobljavati radnike i poduzetnike jer su 'radnička prava ključ uspjeha Europe'. 'Svaki napor koji može jamčiti kvalitetan život radnika za nas je plus. Imamo lošu i nezdravu ekonomiju koju EU mora subvencionirati i volio bih da uz važnost fondova EU-a idemo korak dalje – da se ne oslanjamo samo na te fondove, već što možemo infrastrukturno dati. Nije spas u tisućama i milijunima eura.'

Dretar je na to rekao: 'Kad govorimo iz perspektive politika DP-a, na hrvatskim ulicama vidimo uvoz nekvalificirane radne snage. Idemo do banalnosti da dođe čovjek iz zemlje trećeg svijeta koji zna raditi. Moramo stvoriti društvo u kojem ćemo raditi kvalificirane poslove za dobre plaće. To je jednostavno reći, a teže napraviti. Radio sam toplinsku fasadu na kući, pogledao sam ponudu izvođača, a sve što se nadogradilo na moju kuću nije proizvedeno u Hrvatskoj, što me zabrinulo. Ili to radimo u kompanijama u stranom vlasništvu. Želimo iskoristiti sredstva EU-a za pokretanje proizvodnje u Hrvatskoj, zaštititi unutarnje tržište i dati poslodavcima pravo da ovdje stvaraju i proizvode, tada dolazi i kvalificirana radna snaga.'

Mandić je na to rekla da nije pitanje dobro plaćenih radnih mjesta razlog povratka iseljenih Hrvatska, već kvaliteta sustava i sigurnost. 'Korupcija je nevidljiva i najšira na lokalnoj razini, a ljudi onda ne vide razlog za ostanak, rast i razvoj. Također, zašto ne bismo lobirali za teme poput zapošljavanja žena, osnivanja obiteljskih firmi, poticanja zelene tranzicije? Treba vratiti ljude, ali im dati komparativne prednosti. Trebaju nam strani radnici jer su radna mjesta prazna, treba postojati poduzetništvo, a obitelji su primarne koje će ostati ovdje', ustvrdila je.

Bosanac je na to rekao: 'Dobili smo potrebu za nekvalificiranom radnom snagom jer nismo dovoljno ulagali u istraživanje. Sanjamo o povratku hrvatske dijaspore, ali to se nije dogodilo – let's be real, nema poticaja. Neki će se vratiti, ali većina neće. Sanjajmo dalje taj san, ali neka nam to ne bude stup. Treba spriječiti odlazak mladih ljudi koji smatraju da nemaju šanse za napredak.

Sa stranim radnicima je potpuni kaos – sram me do koje mjere smo se doveli, na koji način se tretiraju strani radnici, jer se Vlada RH izmaknula iz politike migracije stranih radnika. Nehumani uvjeti u kojima rade i žive podsjećaju na robovlasničko društvo starog Rima. Pozivam da se suočimo s realnosti – morat ćemo se oslanjati na strane radnike, ajmo se onda osloniti na humane uvjete i pomoći im u integraciji', ustvrdio je.

Pavić je rekao da je u Hrvatskoj porasla prosječna plaća, a da što se tiče razlike u plaćama između muškaraca i žena, u Hrvatskoj je to 11 posto, a u EU 16-17 posto. 'Moramo vidjeti oko tog zakonodavstva kako osigurati viši sustav potpora ženama za te funkcije kroz demografske mjere, veći broj vrtića. Samo iz NPOO-a imamo tri milijarde eura za izgradnju vrtića i škola, što nismo imali dugo vremena. To je početak izgradnje sustava kako bi se osigurala veća participacija žena u upravljanju kompanijama', ustvrdio je.

Potom je Bosanac rekao da je potrebno vidjeti koliko je žena aktivno u političkim strankama, na što je Pavić odgovorio da su 'sve ključne žene u EU iz HDZ-a, poput Dubravke Šuice'. 'Žena nije privjesak kojim ćemo se hvaliti da smo nešto postigli', odgovorio mu je Bosanac.

Oglasila se potom Mandić te smatra da je potrebno stvoriti sustav i da direktive - poput one da u tvrtkama s više od 250 zaposlenih 33 posto žena mora biti u upravnim i nadzornim odborima - stavljaju nju u podređeni položaj. 'Ne sviđa mi se to da mi se direktivom određuje gdje moram biti. Želim sama odabrati gdje mogu doprinijeti. Ne želim da imamo tri osobe u upravnom vijeću – dvije muške, a treća je žena koja je tu samo zbog kvote. Kao društvo moramo napraviti kvalitetan potporni sustav da žene svojom željom i kvalitetom mogu doći do pozicija da budu vodeće u aktivističkim udrugama, strankama, tvrtkama. Treba nam kvalitetan i održiv vrtićki i školski sustav', ustvrdila je.

U raspravi o zdravstvu istaknuta je važnost zdravstvene unije te su podcrtani problemi odlaska liječnika i visoki troškovi s lošom uslugom, što potiče ljude na privatne opcije. Hrvatska je među vodećim zemljama po smrtnosti od karcinoma, što potiče razgovor o potrebama sustava.

Panel rasprava pokazala je koliko su EU izbori važni za budućnost hrvatskog gospodarstva. Predstavnici poslodavaca i političkih stranaka složili su se da je ključno jačati veze s europskim institucijama, pametno koristiti sredstva EU-a i raditi na povećanju konkurentnosti kako bi se osigurali održiv gospodarski rast i bolja kvaliteta života za sve građane Hrvatske.

Kandidati za Europski parlament pritom su pozvali građane da 9. lipnja izađu na izbore. Predviđaju uglavnom nižu izlaznost na europskim izborima, no ističu važnost informiranja građana o političkim strankama kao ključnom faktoru za to.