EURO-KRIZA NAD HRVATSKOM

Strane banke neće povlačiti kapital, ali kamate će rasti

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 12.11.2011 14:16
  • Objavljeno 12.11.2011 u 08:00
Silvio Berlusconi

Silvio Berlusconi

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Zbog skupljeg zaduživanja i visokog državnog deficita, sve je izglednije povećanje kamatnih stopa, koje će pogoditi i građane i gospodarski sektor u Hrvatskoj. Još veća opasnost prijeti od mogućeg povlačenja kapitala matičnih stranih banaka. Ipak, stručnjaci smatraju da je takav scenarij manje izgledan

Da nas oluja koja dolazi iz mediteranskog dijela eurozone neće mimoići, sada je već potpuno jasno. Pitanje je samo koliku štetu će pretrpjeti krhko hrvatsko gospodarstvo. Crne prognoze financijskih institucija i sve veći pesimizam poduzetnika ukazuju da, unatoč predizbornih obećanja, ni iduće godine ne možemo očekivati značajniji gospodarski oporavak.

'Italija je puno veća opasnost za stabilnost eurozone nego što je Grčka jer je talijanski dug šest puta veći nego grčki', ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke izražavajući bojazan da će Europska unija teško riješiti taj problem ako se situacija u toj zemlji u kratkom roku ne sredi i ne donesu jasne srednjoročne mjere štednje.

Šantić ističe da hrvatsko gospodarstvo već trpi posljedice dužničke krize u Italiji s obzirom na to da nam je ta zemlja najveći trgovinski partner. 'Ako se situacija italiji ne stabilizira, negativan utjecaj bi najvidljiviji mogao biti na iduću turistički sezonu', naglašava Šantić.

Produbljivanje dužničke krize u eurozoni pogađa i hrvatski bankarski sustav. Pogoršanje stanja na financijskim tržištima već je dovelo do snažnog rasta premije rizika za Hrvatsku. 'Nesigurnost izvana prenijela se i na rast rizika za Hrvatsku, čiji pokazatelji su dospjeli na razine iz početka 2009. godine', upozorava Šantić, ističući pozitivan trend prema kojem se hrvatske banke sve više financiraju iz domaćih izvora. Zbog toga su trenutačno ograničeni pritisci na rast kamatnih stopa, a povećanje kamata ograničeno je i relativno niskom potražnjom za kreditima.

Međutim, ako ovakva situacija potraje neminovan je rast kamatnih stopa. Šantić najveći problem vidi u riziku refinanciranja postojećih dugova svih sektora, koji dolaze na naplatu u idućoj godini.

Najveći udar na hrvatski financijski sustav izazvalo bi povlačenje kapitala matičnih banka iz hrvatskih podružnica. Dosad su velike banke u Hrvatskoj uvijek demantirale takve namjere. 'Societe Generale Splitska banka sigurno neće povlačiti kapital jer ima dugoročni plan zadržavanja dobiti', ističe Šantić, koji je uvjerene da ni druge velike banke neće posezati za takvim rješenjima. Iz Zagrebačke banke, u vlasništvu talijanskog Unicredita, poručili su da neće povlačiti kapital jer su već osigurali sredstva za 2012. godinu. Slična informacija stiže iz PBZ-a, u vlasništvu talijanske grupacije Intesa Sanpaolo.

'Uostalom, Hrvatska narodna banka ima dovoljno prostora da pokušaje povlačenja kapitala zaustavi', zaključuje Šantić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi