KAKVO IZNENAĐENJE

Što mislite, gdje je završio novac od poreznih rezova u SAD-u? U džepovima Trumpovih bogatih kolega

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 25.07.2018 15:12
  • Objavljeno 25.07.2018 u 15:00
Donald Trump na početku svog mandata sastao se sa šefovima vodećih tehnoloških kompanija

Donald Trump na početku svog mandata sastao se sa šefovima vodećih tehnoloških kompanija

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Krajem prošle godine, po direktivi predsjednika Donalda Trumpa, američke vlasti su bitno smanjile porezno opterećenje tamošnjih kompanija, no iako je Trump tvrdio da će na taj način obični radnici profitirati povećanjem plaća, višak novca je završio u džepovima korporativnih magnata

U retorici Donalda Trumpa, koja ga je dopratila, ali i nastavila pratiti unutar Bijele kuće, velik dio pripada proklamacijama o tome kako će Sjedinjene Američke Države s njim na čelu vratiti radna mjesta koja su proteklih desetljeća otišla u destinacije s jeftinijom radnom snagom. Još tijekom predsjedničke kampanje Trump je pokušavao predstaviti se kao osobu kojoj je stalo do dobrobiti onih najlošije pozicioniranih u 'radnom lancu' - običnih radnika na tvorničkim linijama, za šalterima trgovina ili restorana brze prehrane - a s tim naporima nastavlja i otkad je postao predsjednik iako rezultati njegovih politika i poteza ukazuju na suprotno.

Jedan od takvih poteza, uz ovih dana aktualno dizanje carina i potpirivanje trgovinskog rata s cijelim svijetom, američke vlasti su po Trumpovoj direktivi povukle krajem prošle godine, a radilo se o poreznoj reformi kojom je značajno smanjeno opterećenje američkih kompanija. Trump je tada tvrdio da će se uštede na porezima preliti u povećanje plaća radnika i nove investicije, no dosadašnji rezultati pokazuju da se od toga nije ostvarilo gotovo ništa, nego da su vlasnici kompanija odlučili zadržati novac za sebe.

  • +8
  • +5

Predsjednik uprave Applea Tim Cook jedan je od menadžera kojima Trumpove mjere i te kako odgovaraju

Izvor: Reuters / Autor: Stephen Lam

Unovčavanje dionica

Kako pokazuju podaci s tržišta, kompanije su uštede uglavnom usmjerile u isplatu dividendi ili otkup dionica. U posljednjih godinu dana kompanije čije se dionice nalaze u sastavu poznatog burzovnog indeksa S&P500 svojim su dioničarima isplatile rekordnih bilijun dolara kroz razne programe otkupa dionica ili kroz dividende. Vodeći u takvom ponašanju su tehnološki giganti poput Applea, Cisco Systemsa i drugih.

Samo u prvom ovogodišnjem tromjesečju za otkup dionica s tržišta je potrošeno gotovo 190 milijardi dolara, što je rekordan iznos i posljednji put je bio na sličnoj razini još prije financijske krize s kraja prošlog desetljeća, kad su u jednom kvartalu na otkup dionica potrošene 172 milijarde. No to nije sve. Kad neka kompanija otkupljuje dionice od sadašnjih vlasnika, to znači da se smanjuje broj dionica na slobodnom tržištu. Zbog toga dolazi do kratkoročnog rasta njihove cijene, a čelni ljudi u kompanijama onda tu činjenicu koriste da bi unovčili svoje dionice i time dodatno zaradili.

Analitičari u medijima komentiraju da novac preostao od poreznog rasterećenja ili onaj koji su neke velike kompanije prebacile nazad u SAD (porezna reforma sadržavala je odredbe kojima se velikim međunarodnim kompanijama što su godinama gomilale profite u inozemstvu olakšao povratak tog novca) nije došao do radnika. Prosječni osobni dohoci ne prate trenutnu uzlaznu putanju američke ekonomije, objašnjavaju oni i ističu da su zbog toga plaće najslabiji segment u oporavku.

Trump je prošlog tjedna potpisao Zakletvu američkim radnicima, od koje malo tko ima koristi

Trump je prošlog tjedna potpisao Zakletvu američkim radnicima, od koje malo tko ima koristi

Izvor: Profimedia / Autor: White House

Čak i u slučajevima u kojima kompanije odluče višak novca podijeliti s radnicima, rade to uglavnom kroz bonuse, a ne povećanje plaća. Kako američki porezni sustav jače oporezuje bonuse nego redovne dohotke, zaposlenicima opet pripadne manje nego što bi dobili da su im povećane plaće.

Porezna reforma – neustavna?

Problem s Trumpovim poreznim olakšicama ne završava sve debljim džepovima korporativnih magnata. Ovih dana četiri američke savezne države podigle su tužbu u kojoj tvrde da je sporna porezna reforma povrijedila načela američkog ustava jer nepravedno zakida države u kojima je na vlasti Demokratska stranka.

Odredbama porezne reforme ograničena je razina poreza koji građani od svoje ukupne porezne obveze (koja uključuje federalne, državne i lokalne poreze) mogu odbiti na ime državnih i lokalnih poreza. Do lanjskih promjena taj je iznos bio neograničen, a s novim pravilima sveden je na maksimalno 10.000 dolara. Takvo ograničenje će nesrazmjerno štetiti građanima onih država koje imaju više poreze.

Andrew Cuomo, guverner države New York, žestoko se protivi Trumpovoj poreznoj reformi

Andrew Cuomo, guverner države New York, žestoko se protivi Trumpovoj poreznoj reformi

Izvor: Profimedia / Autor: Kristin Callahan/ACE Pictures

Iz države New York objavili su da će zbog te promjene njihovi građani centralnim vlastima uplatiti dodatnih 14,3 mlrd. dolara te da je nova politika u suprotnosti s pravilima koja ograničavaju to koliko slobode federalne vlasti imaju u razrezivanju poreza. Andrew Cuomo, guverner države New York, promjenu je proglasio 'neustavnom' i dodao da središnje vlasti na taj način pokušavaju naškoditi državama u kojima vlada Demokratska stranka.

Efekti na koje su mnogi upozoravali još otkad je najavljena reforma tako su se počeli ostvarivati. Umjesto da višak novca završi u plaćama radnika ili u novim investicijama, kao što se tvrdilo, on se opet slio na račune Trumpovih milijarderskih kompanjona. Neposredno nakon što je reforma stupila na snagu glasnogovornica američkog predsjednika Sarah Huckabee Sanders tvrdila je da će se 'više od 70 posto ovoga (poreznog rasterećenja, op.a.) vratiti radnicima'. Stvarnost pokazuje nešto drugo, a slična je situacija i s drugim željenim efektom, onim o novom investicijskom zamahu.

Sarah Huckabee Sanders, Trumpova glasnogovornica, tvrdi da će se 'više od 70 posto poreznog rasterećenja vratiti radnicima'

Sarah Huckabee Sanders, Trumpova glasnogovornica, tvrdi da će se 'više od 70 posto poreznog rasterećenja vratiti radnicima'

Izvor: Profimedia / Autor: White House

Porezne olakšice ne pomažu ni rastu

Ekonomisti iz banke Saveznih rezervi u San Franciscu prije nekoliko dana objavili su procjenu da poticaj koji je trebao doći zbog poreznog rasterećenja vjerojatno uopće neće doprinijeti američkom ekonomskom rastu. Ako i bude ikakvog efekta, on će biti minimalan, smatraju bankari, a svoju procjenu obrazlažu činjenicom da je poticaj došao u trenutku kad je američka ekonomija već bila u punom zamahu. Fiskalni stimulus zbog toga nema efekte kakve bi imao da u gospodarstvu postoje slobodni neiskorišteni kapaciteti, da je nezaposlenost viša ili da se ekonomija nalazi u recesiji.

Ured američkog Kongresa za proračun je u travnju, zahvaljujući očekivanim investicijama koje su trebale proizaći iz poreznog rasterećenja i nešto jače državne potrošnje, povisio svoje procjene ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za čak 1,3 postotna poena, na 3,3 posto. Bankari iz San Francisca smatraju da su te prognoze 'vjerojatno preoptimistične' jer je reforma 'u osnovi' samo privremeni poticaj koji je pogodio rastuće gospodarstvo.

Da se situacija za one najsiromašnije nije bitnije promijenila, pokazuju i ovih dana objavljeni podaci o američkim građanima koji koriste državnu pomoć za kupovanje osnovnih namirnica, poput hrane. Iako se stopa nezaposlenosti nalazi ispod četiri posto, udio građana koji primaju tu državnu pomoć na istoj je razini na kojoj je bio i u trenutku u kojem je američko gospodarstvo izašlo iz recesije nakon velike krize. Dakle čak niti uz punu zaposlenost dohoci koje zarađuju najslabije plaćeni radnici nisu dovoljni da bi oni mogli živjeti bez pomoći države. Američka ekonomija jest u zamahu, ali koristi od toga, čini se, imaju samo oni najbogatiji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!