Kad u Kini vrhovna državna ili lokalna tijela vlasti odluče provesti nešto, tada se to najčešće dogodi u obliku dekreta, nakon kojeg realizacija više nije upitna
Ovaj put radi se o ugljenu. Prošloga tjedna pisali smo o velikim kineskim energetskim problemima koji su izazvali i redukcije struje. Zato je ovaj put direktiva vrlo jasna - drugovi, kopajte više ugljena!
Energetski dužnosnici u Unutrašnjoj Mongoliji, jednoj od najvećih kineskih regija za proizvodnju ugljena, izdali su naredbu za 72 lokalne rudarske kompanije da povećaju kapacitete za 100 milijuna tona, prema izvješću Securities Timesa, državnih financijskih novina pod kontrolom države.
Najnoviji potez kineskih vlasti u borbi protiv akutne nestašice električne energije dolazi nakon što su tvornice u sektoru visoke tehnologije bile prisiljene obustaviti ili smanjiti poslovanje, a nestanak struje zahvatio je domove u dijelovima sjeveroistočne Kine i bilo je upozorenja da bi kritične industrije, poput proizvodnje hrane, također mogle biti pogođene.
vezane vijesti
Čvrsta opskrba plinom i nestabilne cijene robe također su napregnule energetska tržišta u Europi, Velikoj Britaniji i Indiji, izazvavši intervencije ruskog predsjednika Vladimira Putina i Jennifer Granholm, američke tajnice za energetiku.
Gavin Thompson, azijsko-pacifički stručnjak za robna tržišta u tvrtki Wood Mackenzie, rekao je za The Financial Times da Kina, kao i druga energetska tržišta koja se suočavaju s nedostatkom, 'mora izvesti balansiranje' korištenjem ugljena kako bi svjetla ostala upaljena, a također pokazuje predanost ciljevima dekarbonizacije.
'Ovo izgleda neugodno dok se Kina priprema za međunarodnu konferenciju o klimi i dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je predsjednik Xi najavio da više neće graditi tvornice ugljena u inozemstvu. No kratkoročna je stvarnost takva da Kina i mnogi drugi nemaju drugog izbora nego povećati potrošnju ugljena kako bi zadovoljili potražnju za energijom', rekao je Thompson u bilješci istraživanja.
Utjecaj odluke o povećanju opskrbe osjetio se odmah na kineskim tržištima jer su se ponovno otvorila nakon jednotjednog državnog praznika. Futuresi na toplinski ugljen kojima se trguje u Zhengzhouu u petak su skočili gotovo tri posto, ali su se brzo spustili. CSI indeks ugljena kineskih rudarskih kompanija pao je čak 5,5 posto.
Odluka o brzom proširenju proizvodnje ugljena u brojnim rudnicima u Unutrašnjoj Mongoliji donesena je jer je Kina bila prisiljena odustati od vlastitih zabrana trgovine australskim ugljenom, naglašavajući intenzitet nestašice energije.
Za nestašicu električne energije krivi se kombinacija slabije proizvodnje ugljena i reguliranih cijena električne energije. Energetska kriza nagomilala je pritisak na kineske gospodarske planere koji se već bore s krizom u Evergrandeu, visokozaduženoj imovinskoj grupaciji.
Brojne su investicijske banke i analitičari proteklih tjedana zbog svega toga smanjili procjene kineskog ekonomskog rasta.
Primjerice, Société Générale negativno je revidirao svoju prognozu kineskog bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju s 5,5 posto na pet posto.
'U ovom trenutku jednostavno postoji prevelik pritisak na smanjenje rasta kineskog gospodarstva... Sudeći prema najnovijim visokofrekventnim podacima, nestanak struje već je nanio značajnu štetu industrijskim aktivnostima', rekli su analitičari banke. 'Zbog toga očekujemo da će rast industrijske proizvodnje značajno usporiti u rujnu.'
Li Shou, aktivist Greenpeacea iz Pekinga, rekao je da je kriza električne energije razotkrila probleme s kineskom prekomjernom ovisnošću o ugljenu, jer on čini više od polovice izvora energije u toj zemlji.
Kineska je proizvodnja ugljena prošle godine dosegnula 3,9 milijardi tona. Xi je dobio međunarodne pohvale obećavajući da će Kina ograničiti emisiju ugljika prije 2030. godine i postići neutralnost ugljika do 2060. godine. Aktualni problemi, međutim, taj ambiciozni cilj itekako dovode u pitanje.
