BANKE ZADOVOLJNE

Štednja raste, a kamate sve niže

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Banke od početka 2010. godine snižavaju kamate na štednju nakon što su lani dosegle rekordne razine. Trend kontinuiranog spuštanja kamata na depozite ne prati i snižavanje kamatnih stopa na kredite, koje se odvija puno sporije

Svaka banka nudi više različitih opcija i formulacija ugovaranja štednje, prema valuti, iznosu depozita i razdoblju oročenja, a tu su i različite pogodnosti tj. premije zbog čega je ponekad teško uspoređivati kamatne stope. No, prema anketi koju je provela Banka.hr trend snižavanja je neupitan kod svih i nema naznaka da će prestati. Pritom, banke, ne obavještavaju javnost o takvim odlukama za razliku od protekle godine kad su se natjecale povećavanjem kamata, a - prisjetimo se - stope su u to doba dosezale i do 7 posto za godišnju štednju.

Najnoviji primjer snižavanja kamata jest Raiffeisenbank (RBA) koja je od 1. kolovoza uvela nove stope na oročenja u devizama (na kune su ostali isti uvjeti). Npr., za eurska oročenja od 6 mjeseci nove kamatne stope su od 2,40 do 3,90 posto ovisno o iznosu, za razliku od dosadašnjeg raspona na istu štednju od 2,90 do 4 posto. Za godinu dana štednje, nova kamatna stopa kreće se između 3 i 4,20 posto, dok je dosad iznosila 3,30 do 4,40 posto. Prije ove promjene, RBA je mijenjala kamate u travnju.

Pritom treba imati na umu da su neke druge banke i ranije spustile kamate na slične uvjete štednje ispod sadašnjih stopa u RBA, pa ima primjera gdje se za štednju u iznosu većem od 10.000 eura na godinu dana nudi stopa niža od 3 posto.

NUŽNO SNIŽAVANJE KAMATA

Erste banka posljednji je puta korigirala kamate 1. svibnja: oročenim depozitima u kunama kamatne stope snižene su 0,50 do 0,90 posto, odnosno 0,15 do 1,15 posto depozitima u eurima. Naglašavaju da se kamatne stope na postojeće depozite u trajanju ne snižavaju do trenutka isteka depozita.

Trenutno se kreću u rasponu od 2,50 posto do 4,80 posto na oročenja u kunama, te 2 do 4,70 posto na eurske depozite. Usporedbe radi, kada je Erste banka početkom veljače snizila kamate, najviša stopa za kunske depozite iznosila je 5,70 posto, dok je za standardnu štednju u eurima bila 5,40 posto na iznose veće od 50 tisuća kuna, i uz rok oročenja duži od 36 mjeseci.

'Tijekom prve polovice 2010. zabilježen je silazni trend kamatnih stopa na depozitnoj strani što je reakcija na visoke razine iz 2009., ali i visoku razinu likvidnosti bankarskog sustava te smanjene potražnje za novim kreditiranjem. U kolikoj će mjeri trend biti nastavljen i u drugoj polovici 2010. teško je predvidjeti, općenito gledano očekujemo polaganu stabilizaciju depozitnih kamatnih stopa', smatra Alen Kovač, makroanalitičar Erste banke.

Banke se i u svojim polugodišnjim izvještajima osvrću na kretanje kamata, pa među ostalim spominju da se 'zbog izraženog visokog kreditnog rizika proces snižavanja kamata na kredite odvija usporeno za razliku od kamata na štednju. Proces snižavanja kamatnih stopa na kredite potiče Vlada putem participacije u kreditnom riziku poduzeća', no pitanje je kad bi se taj trend mogao ubrzati.

U SG Splitskoj banci kažu da su se kamatne stope na depozite u drugom kvartalu vratile na razinu s početka 2007. godine. 'Kako se sada čini, kamatne stope na štednju su se stabilizirale, pa do kraja godine ne očekujemo znatne promjene'. Posljednja korekcija njihovih kamata bila je 31. svibnja, u prosjeku 0,7 posto.

Prosječna stopa na standardne modele oročenja u Splitskoj banci trenutačno je 4,38 posto za kunske depozite uz fiksnu kamatnu stopu, a 4,50 posto je varijabilna. Fiksna kamata za depozite u eurima je 3,10 posto, a varijabilna 3,31 posto.

U HPB-u promjenjiva kamata na štednju u kunama kreće se od 4,5 posto za mjesec dana do 6 posto na trogodišnju štednju. Fiksna kamata na kratkoročne depozite je 4,25 % na štednju od mjesec dana do 5,25 posto na jednogodišnje depozite. Za štednju u eurima promjenjive kamatne stope kreću se do 5,5 posto na rok oročenja od tri godine, a fiksne do 4,75 posto na rok 12 mjeseci.

U ponudi banaka su i štednje s progresivnom kamatnom stopom koja se povećava na mjesečnoj razini ili štednja s dodanom premijom na kamatu po isteku oročenja. Takva je Favorit štednja Zagrebačke banke čije se kamatne stope u kunama trenutačno kreću između 3,36 i 4,39 posto, za štednju u eurima 2,64 do 4,16 posto.

ŠTEDNJA I DALJE RASTE

Prošlu godinu obilježile su visoke kamate na štednju te povećanje ukupnih oročenih depozita građana za 10 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije. Krajem 2009. oročeni depoziti stanovništva iznosili su 111,07 milijardi kuna, a prema najnovijim podacima HNB-a, krajem lipnja ove godine depoziti su narasli za još 2 milijarde, na 113,01 milijardi kuna, što govori da se štednja nastavlja povećavati, no znatno umjerenije nego lani. Naravno, pritom se misli prvenstveno na deviznu štednju.

Naime, promotri li se valutna struktura depozita, uočljiv je nastavak trenda supstitucije kunskih depozita deviznima koji sudjeluju s 80 posto u ukupnim štednim i oročenim depozitima. Prema podacima HNB-a njihova godišnja stopa promjene, promatrajući stanje u svibnju ove godine, iznosila je čak 11,9%, dok su kunski depoziti bili gotovo za četvrtinu niži u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi