Osim broja dostupnih kreveta, stagnira njihova cijena - barem po podacima koje je za tportal iznijela predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS) Barbara Marković.

'Cijene su neznatno podigli iznajmljivači koji su značajno investirali u kvalitetu i nove sadržaje, no u prosjeku su one – nakon što su se u proteklim godinama povećavale za devet do 11 posto – ove sezone stabilne i kreću se na razini lanjskih', kazala je Marković za tportal.

U javnosti su proteklih dana kolali rezultati istraživanja po kojima je dvije trećine iznajmljivača odlučilo zadržati lanjsku razinu cijena, a trećina ih nešto povisiti, no upitno je koliko su oni relevantni jer su istraživanja rađena na vrlo malom uzorku. Ipak, i takvi podaci su znakoviti jer mogu govoriti o trendovima.

'Ove godine najbolje će raditi iznajmljivači koji su zadržali stabilne cijene i koji nude dodanu vrijednost, odnosno imaju pristup i kvalitetnu uslugu koja potiče goste da im se vrate. To, uostalom, i jest bit obiteljskog smještaja', kaže Marković te upozorava da u ukupnom dojmu o pristupačnosti Hrvatske kao destinacije cijene samog smještaja zapravo nemaju presudnu ulogu.

Struktura tržišta privatnog smještaja i izazovi pred iznajmljivačima

'One mogu balansirati ovisno o ponudi i potražnji, brzo se prilagođavaju i ne predstavljaju problem poput vanpansionske ponude, od ugostiteljstva pa sve do turističkih izleta, čije cijene gosti prate i kalkuliraju u troškove prije svog dolaska. No u svemu tome treba voditi računa o raznolikosti: kao što svatko može pronaći nešto za sebe od smještaja, tako i destinacije i njihova ponuda nisu jednake. One koje streme premium ponudi očito imaju nešto veći manevarski prostor prilikom cjenovne politike', objašnjava Marković.

U Hrvatskoj je trenutno registrirano oko 130 tisuća iznajmljivača u privatnom smještaju, što uključuje one koji se bave obiteljskim turizmom i one koji iznajmljuju apartmane na čisto komercijalnoj osnovi, 'industrijski' i 'špekulantski'. Te dvije kategorije još uvijek nisu posve razdvojene.

'Što se tiče popunjenosti kapaciteta, ona također ovisi o destinaciji, no generalno promatrajući, predsezona dobro protječe – u Splitsko-dalmatinskoj županiji, recimo, u lipnju bilježimo porast dolazaka za devet posto i noćenja za 12,6 posto. Svake godine dogodi se pokoja 'rupa', a u samoj špici sezone brojke možda budu i nešto niže nego lani, ali ne značajno; ionako smo dosegli vrhunac broja gostiju koji infrastruktura može podnijeti. Puno je bitnija struktura samih gostiju i kvaliteta koju im nudimo', objašnjava Marković.

Kvaliteta i gostoljubivost ključni za budućnost turizma

Po njoj, Hrvatska će se u budućnosti i dalje boriti za svakog gosta, no to će morati činiti isključivo kvalitetnom uslugom te stalnim unaprjeđenjem i poboljšanjem ponude.

'Osnova našeg uspjeha u turizmu su gostoljubivost i kvaliteta ponude i usluge. Što se tiče cijene, savršeno je jasno to da nismo jeftini, ali ne moramo i ne možemo biti ni najskuplji', zaključuje Marković.

'Nema nikakvih razloga za nerealno podizanje cijena'

Da moramo paziti na razinu cijena upozorio je nedavno i ministar turizma Tonči Glavina. Iako je izjavio da su najave za ljeto na razini prošlogodišnjih i da možemo biti optimistični osvrnuo se na cjenovnu konkurentnost.

'To se ne odnosi samo na smještajnu strukturu, već i na sve djelatnosti povezane s turizmom. Vlada je donijela set mjera, osam paketa vrijednih 8,3 milijardi eura, koji uključuju niz pomoći gospodarstvu i građanima, u koje je uključen i turistički sektor, te uistinu nema nikakvih razloga za nerealno podizanje cijena.

Treba uzeti u obzir i gospodarsku situaciju na našim emitivnim tržištima, situacija se mijenja i moramo se prilagođavati kako bismo zadržali razinu uspjeha od prošle godine. Cijena mora pratiti kvalitetu i, ako je tako, nitko neće imati zamjerke na njezinu visinu, a problem je kada se to ne događa. Mislim da su se cijene u jednom dijelu stabilizirale, ali još uvijek očekujem daljnju stabilizaciju', poručio je Glavina.