Taj rast pokretan je prije svega rekordnim izdvajanjima za vojnu potrošnju, dok je izvoz nafte ostao stabilan zahvaljujući preusmjeravanju tokova prema Kini i Indiji, umjesto prema europskom tržištu.

Rublja jača, ali temelji podrhtavaju

Unatoč sankcijama i gospodarskoj izolaciji, ruska valuta iznenadila je svijet – rublja je, prema procjenama Bank of America, postala najuspješnija valuta na svijetu ove godine, s rastom od više od 40 posto. No taj dojam stabilnosti skriva rastuće unutarnje napetosti, piše BBC.

Inflacija je i dalje visoka, kamatne stope dosegle su 20 posto, a gospodarstvo se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage. Prema podacima moskovske Visoke škole ekonomije, krajem 2024. godine u zemlji je nedostajalo oko 2,6 milijuna radnika – uglavnom zbog mobilizacije ili bijega muškaraca iz zemlje.

‘Bit će bolno do 2026.’

Moskovski ekonomist Jevgenij Nadjoršin smatra da rusko gospodarstvo ipak nije pred kolapsom. Za BBC News izjavio je: ‘Sveukupno, situacija će biti prilično neugodna do kraja 2026., i svakako će biti stečajeva i bankrota.’

No, kako kaže, sugestije da bi moglo doći do potpunog sloma su neutemeljene: ‘Bez ikakve sumnje, rusko gospodarstvo već je prolazilo kroz dublje recesije od ove.’

Dodaje kako je stopa nezaposlenosti u zemlji i dalje rekordno niska – tek 2,3 posto – i očekuje da će u 2025. godini narasti na najviše 3,5 posto. Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosila je 4,6 posto u travnju.

Znakovi stagnacije sve su jasniji

Iako podaci možda zvuče optimistično, sve više analitičara upozorava na dugoročnu stagnaciju. Inflacija od gotovo 10 posto pritišće kućanstva, a zbog visokih kamata poskupljuju krediti i usporava se investicijski ciklus. Tvrtke sve teže dolaze do kapitala i tehnologije potrebne za modernizaciju.

Sankcije su dodatno opteretile strateške sektore – osobito autoindustriju – dok su prihodi od izvoza nafte i plina u svibnju pali za čak 35 posto u odnosu na godinu ranije.

Proračunski manjak i nesrazmjerna potrošnja

Pad prihoda doveo je do širenja proračunskog manjka, što ograničava ulaganja u infrastrukturu i javne usluge. No, vojni proračun ostaje nedodirljiv.

‘Imaju ogroman vojni proračun koji se ne smije dirati’, kaže politički analitičar András Tóth-Czifra. ‘To znači da se novac sve više preusmjerava s važnih projekata kao što su ceste, željeznice i komunalne usluge – i to se već osjeti u kvaliteti.’

Sankcije i energetski zaokret

Rusija je zasad uspješno preusmjerila izvoz nafte prema Aziji, no plin ostaje veći problem. Europska unija već je zabranila uvoz ruskog ugljena, a do 2027. planira potpuno prestati uvoziti ruski plin. Gospodarstvo koje se desetljećima oslanjalo na energetske prihode sada traži nove temelje.

‘Ništa od toga vjerojatno neće ozbiljno oslabiti ruske ratne kapacitete u kratkom roku,’ kaže Tóth-Czifra. ‘Ali dugoročno može znatno utjecati na gospodarski rast i sposobnost diversifikacije.’

Kremlj odbacuje kritike

Unatoč brojnim upozorenjima, ruske vlasti i dalje javno izražavaju optimizam. Početkom lipnja glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da su ‘makroekonomska stabilnost’ i ‘temeljna snaga’ gospodarstva vidljivi. Još u travnju je ocijenio da se gospodarstvo ‘prilično uspješno razvija’ zahvaljujući vladinim politikama.

Što dalje?

Sudbina ruskog gospodarstva uvelike ovisi o ishodu rata. Ako Ukrajina i Rusija postignu mirovni dogovor, pritisak bi se mogao smanjiti – osobito ako SAD pod vodstvom Donalda Trumpa pokuša obnoviti gospodarsku suradnju.

No, stručnjakinja za energetiku dr. Katja Yafimava iz Oxfordskog instituta za energetske studije vjeruje da će EU ‘ostati na zacrtanom putu’ i zadržati sankcije, čak i u slučaju mira. ‘Teško je zamisliti veliki povratak Europe ruskoj nafti i plinu kao prije 2022., iako je umjereni povratak uvoza plina moguć’, dodaje.