Rusija je ove godine više izdvojila za vojsku nego ukupno za zdravstvo, obrazovanje i socijalne politike, rekla je u srijedu šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas uoči NATO sastanka u Den Haagu, no naglasila je da je europsko gospodarstvo 'bez premca' te da može odgovoriti na takvo naoružavanje
Članice NATO-a okupit će se idući tjedan na sastanku na vrhu u nizozemskom Den Haagu, a očekuje se da će tamo usvojiti odluku o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2032., od kojih bi se 3,5 posto odnosilo za ulaganja u vojsku, a 1,5 u infrastrukturu dvojne namjene.
„Rusija je izravna prijetnja Europskoj uniji”, rekla je u srijedu visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Rusija krši europski zračni prostor, izvodi provokativne vojne manevre, napada vlakove, cjevovode, sabotira podvodne kablove i europsku industriju, rekla je Estonka.
'EU i NATO jači od Rusije'
Upozorila je da je Rusija prošle godine više izdvojila za vojsku nego cijela EU zajedno, a ove godine je dala više za obranu nego ukupno za zdravstvo, obrazovanje i socijalne politike.
„To je dugoročni plan za dugoročnu agresiju. Ne trošite toliko na vojsku ako ju ne planirate koristiti”, kazala je Kallas.
No, nastavila je visoka predstavnica, „europsko gospodarstvo je bez premca” te ne postoji „nijedna prijetnja koju ne možemo nadići”.
Istaknula je da se u obranu treba ulagati "na vrijeme, u vrijeme mira", no da je tada i teže objasniti građanima zašto su potrebna takva izdvajanja.
„Rusija danas nema šanse protiv EU-a i NATO-a, no moramo ostati jedinstveni”, naglasila je.
To jedinstvo mora se održati i u podršci Ukrajini, rekla je Kallas, pa citirala glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea: „Ako ne želimo i dalje pomagati Ukrajini, moramo svi naučiti ruski”.
„Teška vremena zahtijevaju teške odluke. Europa je uvijek radila iskorak kad je trebalo – to je poruka s kojom idemo na samit NATO-a”, zaključila je Kallas.
Većina eurozatsupnika podržava veća izdvajanja za obranu
Uslijedila je rasprava europskih zastupnika, a gotovo sve političke grupacije osim lijevih i desnih ekstrema iskazale su podršku većim izdvajanjima za obranu. Hrvatski zastupnik socijalista i demokrata (S&D) Tonino Picula u svom je govoru rekao da članice „više nego ikad” moraju pokazati svoju odgovornost i predanost budućnosti NATO-a.
Picula je upozorio da obranu ne čine “samo postoci” te da EU kao nijedan drugi “globalni igrač” trenutačno nije suočen s toliko previranja na gotovo svim granicama. EU se mora ujediniti oko “realističnog pristupa” te ne može svake četiri godine temeljiti svoju sigurnost na glasačima ‘swing’ saveznih država u SAD-u, nastavio je Picula.
NATO u Den Haagu mora ponoviti svoju predanost međunarodnom pravu i sustavu temeljenom na pravilima, što podrazumijeva i i nastavak podrške Ukrajine, smatra hrvatski zastupnik.
Upozorio je da Rusija ne djeluje maligno samo u članicama EU-a, nego i u njegovom susjedstvu – na zapadnom Balkanu, pa pozvao da NATO adresira i to pitanje.
„Sigurnost je ključ očuvanja demokratskog života”, zaključio je Picula.
Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica naglasio je da „mir putem snage” mora biti načelo koje će voditi europsku obrambenu politiku.
„Tu istinu je Hrvatska dokazala u vrijeme Domovinskog rata kad je uspjela osloboditi zemlju od srpske okupacije”, a načelo vrijedi i danas kad se na primjeru Ukrajine pokazuje da sankcije i druge mjere nisu dovoljne da odvrate agresora, rekao je Bartulica.
Stoga je pozdravio veća izdvajanja Europe na obranu, ali i izrazio nepovjerenje da je Europska komisija spremna predvoditi taj proces. On treba ostati zadatak nacionalnih država te „nije vrijeme za nova zaduživanja” i povećanje europskog proračuna, zaključio je hrvatski zastupnik.
Pučanin Davor Ivo Stier kazao je da je u vrijeme njegovog diplomatskog služenja u NATO-u bilo „gotovo nezamislivo” da će SAD „podržati europski stup unutar NATO-a”, no da Washington danas to čak i „očekuje”.
'Potrebno izgraditi europski stup'
Amerika, okrenuta prema Indopacifiku, će Europi i dalje pružati svoj nuklearni kišobran i obavještajne podatke, no jasno je da od europskih saveznika očekuje preuzimanje veće odgovornosti, nastavio je Stier.
„Zato je potrebno izgraditi europski stup i imati autonomiju, ne protiv Amerike nego u savezništvu s njom, bez obzira na to tko je u Bijeloj kući”, zaključio je pučanin.
Njegova stranačka kolegica Željana Zovko rekla je da je cilj od pet posto realističan te da Europa mora povećati izdvajanja te shvatiti da se bez američkih sigurnosnih garancija ne može nositi s aktualnom „uzdrmanom političkom arenom”.
„Moramo poslati snažnu poruku i jako sam zadovoljna da ozbiljno razmišljamo o našoj obrani i sigurnosti naših građana”, rekla je Zovko i naglasila da se javnosti treba komunicirati da su „ovo opasna i izazovna vremena” koja zahtijevaju veća izdvajanja.