POREZNICI ZAINTERESIRANI

Slovenci lani poslali 1,6 mlrd eura u porezne oaze

23.09.2011 u 08:48

Bionic
Reading

Slovenci su u prošloj godini doznačili 1,6 milijardi eura u takozvane porezne oaze, a dio tih uplata sada analizira porezna uprava, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Poreznici su po prvi put odlučili ispitati financijske transakcije sa 29 država s manjim poreznim opterećenjem, pa su od banaka dobile podatak da je lani na račune u tim zemljama iz Slovenije uplaćeno 1,6 milijardi eura.

"To je golem iznos s obzirom da se radi o transakcijama izvršenim u samo jednoj godini", rekao je za ljubljansko "Delo" od četvrtka Iztok Verdenik iz slovenske porezne uprave.

Uplate na račune u tim zemljama izvršilo je oko 4500 fizičkih osoba i nešto više od 5000 registriranih tvrtki, a sada se ispituje ima li tu sumnjivih transakcija čiji je cilj utaja poreza.

Pri tome nije samo riječ o transakcijama u klasične porezne oaze kao što su Kajmanski, Djevičanski i Marshallovi otoci nego je meta poreznika i Cipar.

No, stručnjaci koji poduzećima pomažu kao porezni konzultanti upozoravaju da se akcija porezne uprave ne smije pretvoriti u lov na vještice jer je većina transakcija legalna.

"Cipar sam odgovara za svoj porezni sistem u skladu s pravilima, te ima niske stope poreza na dobitke iz kapitala, posebno za strance", rekao je za "Delo" porezni konzultant Darko Končan.

Slovenski poreznici upozoravaju međutim da se u Sloveniji oporezivanje vrši po načelu "svjetskog dohotka", što znači da bi se morali prijavljivati i računi u inozemstvu.

Vjeruju da "sumnjive" transakcije iznose više stotina milijuna eura i da je dobar dio transakcija samo fiktivno prikazan kao plaćanje neke usluge ili robe.

Zato će poduzeća i pojedinci koji su obavljali transakcije na neke sumnjive račune morati dokazivati da na taj način nisu željeli izbjeći plaćanje poreza u domovini.

Transakcije u porezne oaze postale su sumnjive prije nekoliko godina, a nakon što je otkriven niz slučajeva u kojima su neki slovenski menadžeri i poslovni ljudi na takvim destinacijama osnivali fiktivne tvrtke s računima koji su se punili u vrijeme "tajkunske privatizacije".