Europske bi države trebale pod kontrolu staviti svoje javne financije, inače će dinamika cjelokupnog javnog duga krenuti u krivom smjeru. Hrvatska se, u tom kontekstu, zajedno s Austrijom, u najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), spominje u kontekstu rastuće mase plaća u državnim i javnim službama.

Naime, analitičari MMF-a nisu sigurni u dugoročnu održivost rasta plaća koje se financiraju iz državnog proračuna, pogotovo ako se uzme u obzir da rastu i izdvajanja za mirovine i zdravstvo, što je logično zbog starenja stanovništva, ali i za obranu, napose u kontekstu rata u Ukrajini te energetsku tranziciju.

Krpanje rupa

Naime, države rupe u proračunima krpaju manjim i parcijalnim mjerama koje nisu dovoljne za zadovoljavanje svih rastućih troškova, niti bi mogle motivirati političare i javnost za ozbiljnije reforme u budućnosti.

"Ako se dugoročni pritisci na javnu potrošnju ne riješe, dug bi u mnogim europskim državama mogao krenuti eksplozivnom putanjom", upozorili su analitičari MMF-a Luc Eyraud, Mahika Gandhi i Andrew Hodge, piše Jutarnji.

Analitičari su posebnu pažnju usmjerili k Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Belgiji, jer je njihov javni dug dosegao, pa čak i premašio vrijednost njihova godišnjeg BDP-a. Zbog toga bi, smatraju u MMF-u, političari trebali prijeći na dugoročnije strategije koje kombiniraju strukturne reforme i smanjenje proračunskih neravnoteža, a tamo gdje je to potrebno i strože mjere.

Rast javne potrošnje

Naime, procjenjuje se da će javna potrošnja u europskim državama do 2040. godine u prosjeku porasti za gotovo pet posto BDP-a, ali uz skroman ili nikakav gospodarski rast te nespremnost politike i javnosti na povećanje poreza i rezove u potrošnji. Dotad bi javni dug, ako se ovako nastavi, u Europi mogao porasti na 130 posto BDP-a, što je dvostruko više od današnje razine. 

Paket umjerenih reformi bi mogao zatvoriti čak trećinu financijskog jaza, smatraju ekonomisti, naglašavajući pritom nužnost reformi mirovinskog sustava, ali i mjere za poticanje snažnijeg gospodarskog rasta. No, prije toga bi većina eruropskih država trebala provesti fiskalnu prilagodbu, odnosno smanjiti proračunske deficite i stabilizirati javni dug.

Već spomenute najzaduženije zemlje trebale bi razmotriti veće reforme javnih usluga, no to ne znači ukidanje europskog socijalnog modela, već preispitivanje financiranja usluga iz državnog proračuna. 

Tako bi Belgija, Francuska i Norveška mgole bolje usmjeriti svoja socijalna davanja, a Njemačka, Slovačka i Turska trebale znatno smanjiti subvencije za energiju, smatraju analitičari MMF-a.