HŽ Infrastruktura u utorak je otvorila dvije ponude pristigle na natječaj za tehničku pomoć pri nabavi i provedbi ugovora za projektiranje i gradnju nizinske pruge Zagreb – Rijeka.

Natječaj se odnosi na dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, koje predstavljaju tehnički najzahtjevniji dio buduće željezničke veze između Zagreba i Rijeke.

Najnižu ponudu, vrijednu 692.500 eura bez PDV-a, dostavila je zajednica hrvatskih ponuditelja predvođena KPMG-om Croatia. U zajednici su još tvrtka Projekt jednako razvoj i Odvjetničko društvo Kallay & partneri.

Finska tvrtka Vision Oy ponudila je obavljanje posla za 1,02 milijuna eura bez PDV-a.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna eura bez PDV-a. Nakon otvaranja slijedi pregled i ocjenjivanje ponuda te donošenje odluke o odabiru. Ugovor bi trebao trajati pet godina od dana potpisivanja.

Prvi Alliance ugovor u Hrvatskoj

Odabrani savjetnici trebali bi osmisliti model javne nabave za projektiranje i gradnju pruge te pripremiti dokumentaciju za odabir izvođača.

Projekt će se prvi put u Hrvatskoj provoditi prema takozvanom Alliance modelu, koji se koristi kod velikih i složenih infrastrukturnih zahvata. Za razliku od klasičnog odnosa naručitelja i izvođača, model se temelji na njihovoj bližoj suradnji, zajedničkom upravljanju rizicima i dogovaranju ciljanih troškova projekta.

Namjera je ubrzati javnu nabavu i izvođenje radova te smanjiti mogućnost naknadnih sporova, kašnjenja i povećanja troškova.

Budući da se takav ugovorni model dosad nije primjenjivao u Hrvatskoj, savjetnici će sudjelovati u svim fazama postupka. To uključuje pregovore s potencijalnim izvođačima, definiranje troškova i ugovornih odnosa, izradu tehničkih zahtjeva te pružanje pomoći tijekom izvođenja radova.

Savjetovat će HŽ Infrastrukturu i u eventualnim žalbenim, revizijskim i sudskim postupcima.

Lokacijske dozvole očekuju se do kraja godine

Za dionice od Karlovca prema Skradniku te dalje prema Krasici i Tijanima trenutačno se izrađuju idejni projekti. Podnošenje zahtjeva za izdavanje lokacijskih dozvola predviđeno je do kraja 2026. godine.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije još je 2025. izdalo rješenje prema kojem je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš.

Vrijednost građevinskih radova, rok završetka i model financiranja još nisu poznati. Oni bi trebali biti definirani nakon završetka idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za izvođače.

Pruga će biti kraća 56 kilometara

Buduća nizinska pruga od Zagreba do Rijeke trebala bi biti duga približno 175 kilometara, odnosno oko 56 kilometara manje od postojeće željezničke trase.

Planirana je kao dvokolosiječna i elektrificirana pruga. Putnički vlakovi njome bi trebali voziti brzinom do 160 kilometara na sat, a teretni do 120 kilometara na sat.

Projekt predviđa izgradnju pet novih kolodvora i jednog stajališta. Prugom će moći prometovati i teretni vlakovi dugi do 750 metara, čime bi se znatno povećao kapacitet željezničkog prijevoza prema riječkoj luci.

Nova trasa prolazit će izrazito zahtjevnim terenom, zbog čega je predviđena izgradnja više od 30 tunela i vijadukata.

Kroz Veliku Kapelu prolazit će tunel dug 14 kilometara

Najzahtjevniji objekt na budućoj pruzi trebao bi biti tunel dug oko 14 kilometara kroz masiv Velike Kapele. Nakon izgradnje postao bi najdulji tunel u Hrvatskoj.

Radi usporedbe, njegova duljina bila bi veća od ukupne duljine dvaju najpoznatijih hrvatskih cestovnih tunela, Male Kapele i Svetog Roka.

Upravo složenost terena, broj velikih građevinskih objekata i očekivana vrijednost investicije razlozi su zbog kojih se HŽ Infrastruktura odlučila za novi način ugovaranja.

Ključna veza luke Rijeka sa srednjom Europom

Nizinska pruga dio je triju transeuropskih prometnih koridora: Mediteranskog, koridora Baltičko more – Jadransko more te koridora Zapadni Balkan – istočni Mediteran.

Njezina je glavna uloga bolje povezivanje luke Rijeka s Mađarskom i ostalim državama srednje Europe.

Nova željeznička veza posebno je važna nakon otvaranja kontejnerskog terminala Rijeka Gateway. Bez povećanja kapaciteta pruge velik dio tereta iz luke i dalje bi ovisio o cestovnom prijevozu i postojećoj, sporoj i ograničenoj željezničkoj trasi.

Izgradnjom nizinske pruge trebali bi se povećati sigurnost i kapacitet prometa te skratiti putovanje između Zagreba i Rijeke. Projekt bi mogao stvoriti i uvjete za daljnje širenje riječkog lučkog bazena, uključujući mogući razvoj luke na području Omišlja na Krku.

Time bi se, prema planovima, ojačala pozicija Rijeke u natjecanju s ostalim lukama sjevernog Jadrana.