POLUGODIŠNJI REZULTATI

Slom javnih tvrtki: Duguju 4 milijarde, a u gubitku su 600 mil. kuna!

10.08.2012 u 09:40

Bionic
Reading

Više od 600 milijuna kuna gubitaka natukle su državne tvrtke u prvih šest mjeseci ove godine. Kad se usporede brojke iz prvog kvartala (siječanj – ožujak) s drugim (travanj – lipanj), vidljivo je da u većini poduzeća nove uprave, a neke su zauzele fotelje još u veljači, nisu uspjele zaustaviti negativne trendove. Troškovi zaposlenih i dalje rastu, a javne tvrtke su još uvijek glavni generatori nelikvidnosti. Ipak, treba napomenuti da većina njih kreće u veliko restrukturiranje

Minus od 600 milijuna kuna bio bi znatno veći kad bi se u njega uključio gubitak Hrvatskih autocesta (HAC). Međutim, financijska izvješća HAC-a koje objavljuje Ministarstvo financija su krnja jer se u računu dobiti i gubitka ne iskazuju realni financijski troškovi, pa izgleda kao da tvrtka posluje s pozitivnom nulom.

Stvarno stanje vidljivo je u godišnjim izvješćima koje HAC dostavlja Financijskoj agenciji (Fini). Zadnji je iz prošle godine i u njemu je iskazan gubitak veći od 500 milijuna kuna.

Duguju četiri milijarde, potražuju 3,6 milijarda kuna

U samo tri mjeseca, od 31. ožujka do 30. lipnja, dug državnih tvrtki prema dobavljačima porastao je ukupno za 350 milijuna kuna, na čak četiri milijarde kuna. Njegovom rastu najviše su pridonijeli HAC (+220 milijuna kuna) i Hrvatske ceste (+152,4 milijuna kuna). S druge strane, HEP je 'gasio požar' smanjivši dug prema svojim dobavljačima za 150,4 milijuna kuna.

Poduzetnici i građani javnim poduzećima, prema njihovim financijskim izvješćima za prvih šest mjeseci, duguju 3,6 milijarde kuna, s tim da je u drugom kvartalu taj iznos povećan za dodatnih 275 milijuna kuna.

Ali i iz ovogodišnjeg nepotpunog financijskog izvješća HAC-a za prvih šest mjeseci jasno je zašto Vlada želi da se taj mastodont što prije restrukturira. Iako je uprava na čelu s Draženom Guštinom, kad se gleda prvi i drugi kvartal, uspjela zaustaviti rast troškova, među njima i za plaće, značajno su porasle kratkoročne obaveze prema dobavljačima (s 352 na 571,8 milijuna kuna), što govori da tvrtka ima velikih problema s likvidnošću

Prihodi HAC-a u odnosu na prvo polugodište lani pali su u ovoj godini za 1,2 posto i iznose 528,6 milijuna kuna.

U ništa boljem položaju nije ni javno poduzeće Autoceste Rijeka – Zagreb kojem su prihodi niži za 6,3 posto, ali je zbog osjetno manjih materijalnih troškova gubitak srezan sa 167,3 milijuna kuna na 152,2 milijuna kuna. Ipak, kad se uspoređuje prvo i drugo tromjesečje u ovoj godini proizlazi kako su za 2,5 milijuna kuna ili 8,4 posto veći troškovi zaposlenih, a zabrinjavajući je, kao i kod HAC-a, porast duga prema dobavljačima (sa 42,4 na 78,5 milijuna kuna).

I ostale državne tvrtke iz prometnog sektora u prvih šest mjeseci zabilježile su gubitke. Hrvatske željeznice (HŽ) koje također čeka žestoko restrukturiranje ostvarile su minus od 174 milijuna kuna, što je za čak 118,5 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. Gubitak Croatia Airlinesa smanjio se s prošlogodišnjih 100 na 84 milijuna kuna, a Jadrolinija je ostala na minusu od oko 62 milijuna kuna.

Usprkos gubicima, troškovi za plaće u sva tri poduzeća, uspoređujući kvartale, rasli su. Najmanje u HŽ-u 1,5 posto, u Croatia Airlinesu za 5,7 posto, a u Jadroliniji za čak 11 posto. Uzlaznu putanju su imali i dugovi prema dobavljačima. HŽ je dužan 282,8 milijuna kuna (+75,3 milijuna kuna), Croatia Airlines 236,5 milijuna kuna (+31 milijun kuna) i Jadrolinija 54,7 milijuna kuna (+5,4 milijuna kuna).

Kao što je ove godine glavni krivac, uz veliku pomoć HŽ-a, za ukupni minus od 600 milijuna kuna, HEP je prošle godine bio jedini razlog, zbog čega su državne tvrtke prvo polugodište završile s dobiti od gotovo 400 milijuna kuna.

Poslovanje HEP-a ovisi doslovno o milosti neba. Prvenstveno zbog suše i praznih akumulacija svojih hidroelektrana, tvrtka je ovogodišnjih šest mjeseci završila s gubitkom od 315,5 milijuna kuna. Lani je bila u plusu većem od pola milijarde kuna. Zbog smanjene proizvodnje, HEP je prisiljen uvoziti struju, na što je u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine potrošio milijardu kuna više. Iz toga se jasno vidi da su HEP-u nužno potrebne nove elektrane.

Otkako tvrtku vodi HNS-ovac Zlatko Koračević, a stupio je na dužnost početkom ožujak, troškovi plaća smanjeni su za jedan posto (sa 470 na 465,3 milijuna kuna), kratkoročno zaduženje kod banaka je poraslo na 2,1 milijardu kuna (+273,8 milijuna kuna), a dugovi prema dobavljačima srezani su na 1,7 milijardi kuna (-150,4 milijuna kuna).

Ono što bi ga posebno trebalo zabrinuti je sve teža naplata od kupaca, građana i tvrtki, za potrošenu struju. Njihova dugovanja su od travnja do lipnja porasla na 1,8 milijardi kuna (+211,6 milijuna kuna).

Od preostalih javnih tvrtki, spomenut ćemo još Hrvatsku poštu, HRT, Hrvatske šume, Hrvatsku lutriju i Finu. Od njih je najbolje poslovne rezultate u prvom polugodištu ostvarila Fina koja je povećala dobit na 36,6 milijuna kuna (+10 posto). Hrvatske lutrija je imala rast prihoda, ali joj je dobit pala na skromnih 3,7 milijuna kuna (-16,2 posto).

Hrvatske šume imale su niži prihod, 982,8 milijuna kuna (-8 posto), a i dobit im se srozala na 2,3 milijuna kuna (-79,9 posto). Upada u oči rast troškova zaposlenih, na godišnjoj razini za 3,2 posto, a kad se uspoređuje kvartalno, razlika je značajnih 22,5 milijuna kuna (sa 245 na 267,5 milijuna kuna, +9 posto).

Zbog rasta materijalnih troškova, HRT je prošlogodišnji plus od 7,5 milijuna kuna pretvorio u ovogodišnji minus od 1,1 milijun kuna. Iznos sredstava koji javna televizija troši na plaće djelatnika u odnosu na lani ostao je isti, s tim da je, gledano kvartalno, porastao za 3,8 milijuna kuna (sa 113,2 na 117 milijuna kuna).

HRT se u drugom tromjesečju dodatno kratkoročno zadužio kod banaka kako bi vratio dugove, pa su mu obveze prema njima porasle za gotovo 100 milijuna kuna (sa 261,5 na 360,2 milijuna kuna), dok se dug prema dobavljačima smanjio za 39 milijuna kuna. Naplata preplate se pogoršala u drugom kvartalu jer su potraživanja od kupaca skočila na 172 milijuna kuna (+3,8 posto).

Hrvatska pošta u prvih šest mjeseci u odnosu na lani imala je pad prihoda na 775,3 milijuna kuna (-1,8 posto), a dobit se pod pritiskom rasta troškova sunovratila sa 27,9 milijuna kuna u gubitak od 10,5 milijuna kuna