Sever kaže da niti Vlada niti ekonomski stručnjaci nisu predložili mjere pomoću kojih bi se moglo uštedjeti, a da to nisu mirovine i plaće.

Sever ocjenjuje da dosadašnje mjere Ekonomskog vijeća nisu bile usmjerene na pomoć radnicima i poslodavcima, već su samo predlagale odricanje od strane radnika. 'Očekivali smo puno više od tih stručnjaka koji sjede u Ekonomskom vijeću', kaže Sever, dodajući da je ipak većina ljudi u tom vijeću na neki način ovisna o Vladi i ustručava se donijeti oštrije mjere. Besmisao Ekonomskog vijeća usporedio je s Ministarstvom za istraživanje ruda i gubljenje vremena iz talijanskog kultnog stripa Alan Ford, dodajući da je sindikalni predstavnik u Ekonomskom vijeću sve usamljeniji.

Sindikati pozivaju sve političare, Vladu i predsjednika države da sjednu i, umjesto da se isprazno politički prepucavaju, nađu rješenje za gospodarstvo koje je već 15 godina u problemima, a ova mu je kriza samo došla kao okidač. 'Oporba i vlast se preko naših leđa prepucavaju izražajnim štiklecima', smatra Sever, dodajući da je preteško vrijeme za osobne sujete političara, koji bi trebali pomoći narodu.

Sve mudre glave trebale bi razmisliti što je najbolje za građane ove zemlje, a sindikati pozivaju HNB da i dalje brine o stabilnosti kune.

Sever strepi što će se događati u Hrvatskoj, jer se gospodarstvenici ni dosad nisu snalazili, a za poslodavce kaže da i dalje lutaju, pokušavajući sve svaliti na leđa radnika. U Hrvatskoj su ugrožena radna mjesta oko 60.000 ljudi zbog rastuće insolventnosti pravnih osoba.

'Ako se visoke plaće gospodarstvenika pravdaju time što su oni najzaslužniji za razvoj posla, hoće li sada kada je loše smanjiti plaće i odreći se dijela svoje dobiti?', pita se Sever, objašnjavajući da su i 'oni služili lošem poslovnom modelu.'

Osvrćući se na najave iz bankarskih krugova o mogućem rastu kamata ne kredite, Sever kaže da su banke dosad ostvarile za strane vlasnike dobru dobit u Hrvatskoj te da bi se trebali zapitati što će učiniti sa svim tim stanovima i automobilima ako  građani neće moći servisirati svoje kredite. Prema njemu dostupnim podacima, još nije zabilježen značajniji skok u ovrhama i pljenidbama.

Sever napominje da se većina hrvatskih građana nije zaduživala zbog luksuza nego zbog nedostatnih financija. Građani su bankama dužni oko 126,6 milijardi kuna, od čega se oko 40 posto duga odnosi na stambene kredite. Prosječna obitelj u Hrvatskoj ima kredita oko 100.000 kuna i oko 30.000 eura.

Sindikati za krizno vrijeme stavljaju naglasak na obrazovanje, 'a da se Pelješki most ostavi za neka druga vremena'. Potrošačka košarica za siječanj pokazala je da su najjeftiniji gradovi Varaždin i Split, a najskuplji Pula i Vukovar. Prosječna košarica za siječanj iznosi 6.596 kuna, što je za 0,1 posto više nego u prosincu prošle godine.

Iako u mirovinskom sustavu postoji niz problema, pa je primjerice mirovina dužnosnika u iznosu 10.000 kuna čak pet puta veća od prosjeka, što sugerira da su pet puta vredniji od običnih građana, Sever upozorava da se mirovinska politika ne može mijenjati preko noći.