SVJETLO NA KRAJU TUNELA

Šest ranih znakova izlaska iz krize

09.03.2009 u 10:55

Bionic
Reading

Ekonomisti iz dana u dan iznose različite prognoze o trajanju aktualne recesije. Kada će doista završiti kreditna kriza, trebali bi pokazati rani signali da se povjerenje potrošača i biznisa počinje vraćati. Britanski list Time prepoznaje šest signala kraja krize

Prvo što treba gledati jest globalni burzovni indeks S&P 500, koji tri mjeseca uzastopno mora biti stabilan. Sve dok nastavlja padati, ulagači očekuju da će iduća dva ili tri kvartala poslovni rezultati kompanija biti loši. Ako se pak uzdigne prerano, oporavak neće biti održiv. Stagnirajuće tržište, u najmanju ruku, pokazuje da ulagači postaju opušteniji u sagledavanju ekonomije, prenosi Jutarnji list.

Idući znak da se situacija ne pogoršava jest prodaja automobila. Većina velikih proizvođača očekuje mjesečni pad iznad 45 posto u usporedbi s godinom prije. Možda će trebati godinu ili više da se vrate umjerenijim padovovima od 10 do 20 posto. Međutim, Time smatra da u SAD-u već pad po stopama od 25 do 30 posto, ako traje dulje, signalizira da se kupac počinje vraćati na tržište.

Iz globalne perspektive trgovanje obveznicama zemalja u razvoju koje bi mogle bankrotirati, primjerice Ukrajine, mora prestati mijenjati kupce uz velike oscilacije cijene, odnosno to više ne bi trebala biti roba koje se ulagači žele riješiti. Ako se poboljšaju očekivanja vezana uz financijsku poziciju tih zemalja, bit će to znak da globalni krediti postaju dostupni, barem na razini država, te da je MMF u mogućnosti privoliti bogatije zemlje da kreditiraju one u problemima.

Kineski BDP mora prestati usporavati i držati se na razini 6-postotnog rasta. Padne li niže, znači da je potpuno nestala potražnja za jeftinim proizvodima u razvijenom dijelu svijeta. Stoga nastavak ekspanzije kineske ekonomije, čak i uz niže stope u usporedbi s prošlim desetljećem, znak je da ekonomska aktivnost na Zapadu i dalje pulsira.

U državama koje su si mogle priuštiti fiskalne stimulanse rezultati bi napokon trebali postati vidljivi. Primjerice, ulaganja u infrastrukturu trebala bi se odraziti i na privatni sektor, pa će početi rasti zaposlenost u sektorima poput energetike, građevinarstva... Oporavak izvoznih tržišta bit će dobar znak i za proizvođače malih zemalja poput Hrvatske.

Napokon, ulaganje države u banke i osiguravajuća društva pada ispod 100 milijardi dolara na mjesec i počinje stagnirati na mnogo nižoj razini. To znači i da se smanjuje broj tvrtki koje trebaju velike sanacije, odnosno da je razdoblje velikih katastrofa završilo. Tada se počinje vraćati normalno kreditiranje, što znači da se likvidnost centralnih banaka vraća kao glavna metoda kojom se hrani tržište.