Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), RBA je peta najveća kreditna institucija u Hrvatskoj koja kontrolira nešto manje od osam posto tržišta kojim dominiraju talijanske, austrijske i mađarske banke.

'Naš osnovni pristup je organski rast kroz visoku kvalitetu usluge. Međutim, organski rast neće biti dovoljan za povećanje udjela na tržištu s ograničenim potencijalom rasta', izjavio je Michael Georg Mueller, predsjednik Uprave RBA, za Reuters.

Hrvatska trenutno ima oko 20, uglavnom manjih banaka, s pet najvećih igrača koji kontroliraju 80 posto tržišta.

UniCreditova Zagrebačka banka i Intesa Sanpaolo Privredna banka Zagreb dva su glavna igrača, a slijede ih austrijski Erste i mađarski OTP.

'RBA traži moguće akvizicije kako bi povećala potencijal za dostizanje ciljane razine povrata kapitala', rekao je Mueller.

Reuters piše kako Hrvatska planira uvesti euro do 2024. godine.

Mueller smatra da će hrvatsko gospodarstvo imati koristi od uvođenja jedinstvene valute.

'Najveća prednost je uklanjanje tečajnog rizika. Osim toga, mogu se očekivati ​​pozitivni učinci zbog nižih kamatnih stopa i povećanja ulaganja i međunarodne trgovine', istaknuo je.

Oko 80 posto depozita i 60 posto kredita u Hrvatskoj već su denominirani u eurima, ali neki oporbeni čelnici i analitičari, ističe Reuters, tvrde da bi zemlja trebala slijediti Poljsku, Mađarsku i Češku te zadržati vlastitu valutu, kunu.

U nedavnoj anketi, koju je provela središnja banka, 52 posto ljudi bilo je za usvajanje eura, a 40 posto protiv, uglavnom navodeći strah od viših cijena.

Mueller smatra kako su cijene u Hrvatskoj već relativno visoke u usporedbi s prosjekom u eurozoni te su strahovi neutemeljeni.

Dodao je kako će euro učiniti hrvatsko gospodarstvo otpornijim, što će smanjiti rizik za zajmodavce i time smanjiti troškove zaduživanja.