NEPOZNATO PRIJATELJSTVO

Samoupravljanje povezalo nobelovku s Hrvatskom

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 10.02.2010 18:17
  • Objavljeno 10.02.2010 u 18:17
Elinor Ostrom

Elinor Ostrom

Izvor: Sipa Press / Autor: Press

Američka politologinja Elinor Ostrom, prva žena dobitnica Nobela za ekonomiju, na nagradi može dijelom zahvaliti i hrvatskim znanstvenicima. Ona već godinama surađuje s nekoliko naših stručnjaka, politologa i pravnika, a među njima je i jedan od otaca hrvatskog Ustava, Branko Smerdel, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu

Smerdel i Ostrom poznaju se više od 25 godina, a upoznali su se u prvoj polovici 80-ih kad se u sklopu svojih dugogodišnjih istraživanja zainteresirala za jugoslavenski oblik radničkog samoupravljanja. Prvi put je posjetila Hrvatsku 1987. godine, zadnji put bila je ovdje 2001, a otad je i članica redakcije Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu.

'Godinama sam joj govorio da je samo pitanje vremena kad će dobiti Nobelovu nagradu. Radi se o ženi nevjerojatne energije, fanatično posvećene poslu, s fenomenalnim smislom za organizaciju. Razvila je mrežu širom svijeta i uvijek je prednjačila u primjeni tehnologije. Ona je koristila kompjuter dok je to za mene bila totalna nepoznanica', oduševljeno kaže Smerdel.

Da se radi o osobi u potpunosti posvećenoj znanosti, govori i to, otkriva Smerdel, što su se ona i njezin suprug Vincent, također znanstvenik na Sveučilištu u Indiani, dogovorili da neće imati djece sve kako bi ostali koncentrirani na svoj rad.

T. Zorić/Cropix

T. Zorić/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / T. Zorić

Branko Smerdel

U istraživanje koje joj je donijelo Nobelovu nagradu Ostrom je uložila 25 godina svog života. Ona je prva dokazala da zajedničkim dobrima – kao što su pašnjaci, šume, ribolovna područja – uspješno može upravljati lokalna zajednica, bez uplitanja države i sve donedavno neupitnog tržišta.

'Njih dvoje, jer je Vincent razvijao ideje koje je Elinor provjeravala u praksi, pokazalo je da ljudi imaju sposobnost samouprave. Da bude jasno, ne radi se o socijalističkom samoupravljanju. U komunističkoj Jugoslaviji to je bilo propisano, dok Ostromovi tvrde da se to propisati ne može. Oni su iznijeli bezbroj primjera gdje ljudi, i u teškim uvjetima, izgrađuju mrežu kooperacije i rješavaju zajedničke probleme', objašnjava Smerdel.

Zbog njihovih istraživanja Ostromove su često u SAD-u optuživali da propagiraju socijalističke ideje, na što su oni odgovarali da to nema veze niti s komunizmom niti s kapitalizmom, već da se radi o različitim sustavima kojima ljudi pokušavaju odgovoriti na određene probleme koji su zajednički svima.

'Ako se ikad pokazalo da su u pravu, to je u zadnje dvije godine. Amerika sad provodi politiku koja se prije pet godina nazivala teškim socijalizmom', kaže Smerdel.

Ipak, i on smatra da samouprava, zadrugarstvo funkcioniraju na selima i u nekim ruralnim krajevima na zajedničkim dobrima, ali su teško primjenjivi na složenijim sustavima. Međutim, istraživanja Ostromovih važna su na razini ideja.

'To što je Elinor dobila Nobelovu nagradu poruka je da počnemo razmišljati o trećem putu. Dosad se smatralo da se čovjek prema zajedničkom odnosi s manje pažnje nego svojem. Rješenje je bilo regulacija od strane države ili tržišta odnosno privatnika. Ostromovi su pokazali da su ljudi za to sposobni sami', zaključio je Smerdel.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi