O tim i sličnim problemima danas je bilo riječi na okruglom stolu Ekoproizvodnja u organizaciji Poslovnog dnevnika

Europsko tržište ekološki proizvedene hrane vrijedno je više od 20 milijardi eura. Vrijednost hrvatskog tržišta ekohrane tek je nešto veća od 100 milijuna eura. Od toga velik dio otpada na uvozni asortiman.

Trenutačno kod nas ima oko 1.600 registriranih ekoproizvođača, ali i mnogo onih koji bez ikakvih certifikata na tržište plasiraju proizvode pod oznakama 'organsko' ili 'eko'. Na nelojalnu konkurenciju požalili su se i proizvođači i trgovci ekološkom hranom.

Inspekcije umjesto da se usmjere na 'sivu zonu', prema tvrdnjama sudionika na okruglom stolu, uglavnom se bave onima koji legalno rade svoj posao.

'U jednom mjesecu devet puta znaju doći kontrolori. Kažu nam kako smo mi veliki pa ako je kod nas sve u redu, onda je i kod drugih. Nije mi baš jasna ta logika', požalila se Jadranka Boban Pejić, suvlasnica i direktorica poduzeća Biovega koje u svojoj grupaciji obuhvaća i trgovine bio&bio.

Pionir ekoproizvodnje u Hrvatskoj Mario Sever ukazao je na problem slabe koordinacije između pojedinih ministarstava zbog čega se dobre inicijative i modeli često ne realiziraju kako su zamišljene.

'Na primjer, nevjerojatno je da naše resorno ministarstvo poljoprivrede ne zna kolike subvencije daju druga ministarstva za ekoproizvodnju', upozorio je Sever.

Marin Fucijaš iz Prve ekološke stanice iz Zagreba, tvrtke koja nadzire i certificira ekološke proizvode, rekao je kako još uvijek nisu riješene temeljne stvari nužne za nesmetan razvoj ekološke poljoprivrede.

'Godinama se o tome priča, ali zakonska regulativa za zaštitu bilja i gnojiva još nije definirana. Katastrofalno su prevedena EU zakonska rješenja za ekoproizvođače i što je još gore, nisu prilagođena našim uvjetima. U Hrvatskoj postoje tri klimatske zone i neke stvari koje se traže jednostavno nisu provedive', naglasio je Fucijaš.

Prema njegovu mišljenju, najveći je problem manjak stručnog kadra. Mladi agronomi, smatra, nemaju dovoljno znanja za kvalitetno praćenje ekoproizvodnje

'Imate agronome koji ne znaju prepoznati lucernu ili mladi suncokret. Koji nisu nikad sjeli na traktor. Srozala se kvaliteta naših fakulteta', rekao je Fucijaš.

Ekoproizvođači požalili su se i na nedostatak savjetodavne podrške od državnih i lokalnih službi. Od 21 županije, devet ih nema savjetodavnu službu, a u postojećim se ne mogu dobiti sveobuhvatne informacije.

'Često se događa da mnogi zovu nas jer su im tako rekli u savjetodavnoj službi kojoj je posao da savjetuje. Morat ćemo uvesti posebnu liniju samo za informacije', našalio se Sever.