FONDOVI SPASA

Rohatinski gura slovenski model pomoći tvrtkama

šuker, rohatinski

šuker, rohatinski

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjević

Ni u ponedjeljak održani četvrti sastanak radne skupine za izradu modela fondova za pomoć poduzećima nije donio konačno rješenje. No, predstavnici Ministarstva financija, banaka i centralne banke uspjeli su usuglasiti temeljne postavke

'Postoje određene konture, ali je ostao još niz detalja koje treba definirati', kaže jedan član radne skupine. Tehnički detalji trebali bi biti definirani ovih dana, pa postoje dobri izgledi da će Vlada već na ovotjednoj sjednici raspravljati o fondovima za spas gospodarstva

Slovenci bankama daju garancije

Slovenska vlada je izdvojila čak 1,2 mlrd eura kako bi tvrtkama olakšala pristup kreditima za investicije ili obrtna sredstva. Dodjelu garancija, uime države, provodi banka za izvoz i razvoj održavajući aukcije za banke. Njima se u pravilu pokriva oko 50 posto odobrenog kredita poduzećima. Za te kredite ne mogu se natjecati tvrtke u problemima, niti se krediti mogu koristiti za otkup dionica tvrtki.

Napredak je postignut u dijelu priče koji se odnosi na angažman HBOR-a i HNB-a u poticanju kreditiranja poduzeća. Kao svojevrsno uporište pregovoračima je poslužio slovenski model koji guraju predstavnici HNB-a, a prihvatljiv je poslovnim bankama. Riječ je o modelu koji je pokrenut još početkom prošle godine, a počiva na čvrstim tržišnim principima.

Država odobrava jamstva poslovnim bankama u visini od 50 posto vrijednosti kredita namijenjenih poduzećima. Cilj je bio u kreditnoj krizi potaknuti kreditiranje i pomoći zdravim tvrtkama da lakše dođu do novca potrebnog za investiranje i obrtna sredstava.

U radnoj skupini smatraju, piše Jutarnji list, da bi taj model trebao biti dorađen tako da bi HBOR, pored garancija, odobravao i kredite. Banke su, navodno, spremne odobriti HBOR-u oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da je likvidnost sustava jako dobra, postoji mogućnost da bi ta sredstva odobrila i bez prethodnog spuštanja obvezne rezerve HNB-a. Među tehničkim detaljima koje tek treba definirati su i kriteriji po kojima bi se odobravale garancije, a po kojima krediti poduzećima.

Konačna cijena po kojoj bi poduzeća dobivala kredite, pretpostavlja se, bila bi šest - sedam posto

Drugi vid poticanja ekonomije - kroz zajedničke fondove države i privatnog sektora koji bi onda novac ulagali u odabrane tvrtke - nešto je teže definirati. Još je niz detalja koje tek treba usuglasiti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi