Hrvatska do lipnja sljedeće godine u svoj Zakon o radu mora uvrstiti Europsku direktivu o transparentnosti plaća. Ona, između ostalog, omogućava radnicima da zatraže podatke o svojoj plaći.

No, iako je bilo riječi o tome, v.d. ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Anita Zirdum tvrdi da radnici neće moći doznati plaću svojih kolega. To, po njenim riječima, nije u direktivi, a neće biti ni u zakonu.

"Želi se postići da se dođe do transparentnosti za samog radnika, što se tiče njegove plaće i uvjeta rada, mogućnosti dobivanja informacija o plaći već prilikom razgovora za posao i informacije o prosječnoj plaći za radna mjesta njegove vrijednosti ako to ne narušava privatnost drugih osoba", naglasila je Zirdum u HRT-ovoj emisiji U mreži prvog.

Narušavanje privatnosti

Umjesto da zna koliku plaću imaju njegovi kolege, radnik će imati pravo zatražiti informaciju o svojoj plaći i prosječnim rasponima plaća po spolu za kategorije radnika koji obavljaju jednaki posao, odnosno rad.

"Poslodavci će imati uspostavljene platne strukture, a to znači objedinjavanje poslova jednake vrijednosti prema određenim kategorijama i onda radnik za tu kategoriju poslova može tražiti prosječnu plaću, s time da poslodavac može i ne dati tu informaciju ako bi to narušilo privatnost, primjerice ako imate samo dva zaposlenika u platnoj strukturi", upozorila je Zirdum.

Poslodavci će i dalje moći određivati kriterije koji utječu na visinu plaća. "Netko možda ima više iskustva pa će plaća varirati, mi moramo znati raspon u kojem se nalazi i radnik mora znati na temelju čega je njegova plaća određena i koliko on unutar platne strukture može napredovati te na temelju čega", pojasnila je Zirdum.

Ne mogu svi imati istu plaću

Predsjednik SSSH, Mladen Novosel tvrdi da je država uredbom o koeficijentima pokušala biti transparentna i pravedna po pitanju dobivanja iste plaće za iste poslove. No, postavlja se pitanje što će se događati sa sklapanjem kolektivnih ugovora, jer poslodavac nema obvezu pojašnjavati koeficijente za pojedino radno mjesto, osim ako to nije određeno kolektivnim ugovorom. 

"Međutim, čak i tamo gdje je kolektivnim ugovorom dogovoren raspon plaća, masa poslodavaca u privatnom sektoru si daje za pravo da netransparentno i nezakonito daje pojedinim radnicima posebne ugovore o plaći koji su tajna", rekao je Novosel.

Dodao je da su po tom pitanju žene češće diskriminirane, jer češće idu na bolovanja i porodiljne dopuste. Irena Weber, glavna direktorica HUP-a smatra da nije korektno da na istom radnom mjestu svi imaju istu plaću. 

"Netko ima više iskustva, netko daje 100 posto od sebe na svom radnom mjestu. Valjda je stvarno korektno da onaj tko više doprinosi da ga se više plati, naravno da to treba biti obrazloženo", rekla je Weber.

Smanjene razlike

Novosel je upozorio da je rast minimalne plaće suzio isplatu bruto plaća, tako da poslodavci nisu mogli dizati više plaće, zbog čega u praksi između najjednostavnijih i srednje složenih poslova gotovo i nema razlike u plaćama. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pak tvrdi da je razlika u plaćama između muškaraca i žena nešto manja od četiri posto. 

"Prema DZS-u, bruto plaća muškaraca u 2024. godini iznosila je 1854 eura, a prosječna plaća žena iznosila je 1782 eura. Prema Eurostatu iz 2023. godine, vidimo da se i na razini Europske unije jaz u plaćama smanjuje", rekla je te dodala da usklađivanje plaća po spolu ne može biti samo formalno, jer će se morati pisati izvješća Europskoj komisiji. 

"Morat će poduzeti posebne mjere kojima će obrazlagati na koji način su procjene napravljene, i to sve u skladu s tijelima za jednakost", rekla je pravobraniteljica.