financije gradova i županija

Provjerili smo kako se pune lokalni proračuni u koronakrizi, razlike su ogromne, a zanimljivo je koji je grad imao najveći višak u blagajni

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 07.12.2021 15:17
  • Objavljeno 07.12.2021 u 14:57
Najveći suficit (20,5 milijuna kuna) u pandemijskoj godini imao je Karlovac

Najveći suficit (20,5 milijuna kuna) u pandemijskoj godini imao je Karlovac

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Proračuni gradova i općina u prošloj godini pod utjecajem koronakrize pretrpjeli su snažan pad prihoda i rast deficita dok su županijski proračuni održali financijsku stabilnost, pokazuju podaci Ministarstva financija o ostvarenju proračuna lokalnih jedinica u 2020. godini

U svom osvrtu pod nazivom 'Ostvarenje proračuna gradova, općina i županija u 2020.' stručnjaci s Instituta za javne financije analizirali su proračunske trendove u prvoj pandemijskoj godini te istražili razlike između lokalnih jedinica i utjecaj geografskog položaja na financijsko stanje općina i gradova.

U analizi se naglašava da su zbog pandemije i razarajućih potresa u Zagrebu i na Baniji 2020. godinu obilježili nezapamćeni pritisci na javne financije, uslijed kojih su na svim razinama vlasti znatno povećani deficiti.

Prošle godine ukupni deficit proračuna opće države iznosio je 25,4 milijarde kuna (6,8 posto BDP-a), a deficit proračuna lokalnih jedinica 3,2 milijarde kuna (0,9 posto BDP-a). Za usporedbu, 2019. ukupni suficit proračuna opće države iznosio je 641 milijun kuna (0,2 posto BDP-a), a deficit proračuna lokalnih jedinica 1,4 milijarde kuna (0,4 posto BDP-a).

Analiza kretanja proračunskih prihoda i rashoda pokazuje da su prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica u razdoblju od 2017. do 2019. imali rastući trend, a koji se u 2020. nastavlja samo u županijama dok se u gradovima i općinama ti prihodi smanjuju.

Proračuni 20 najvećih gradova

Proračuni 20 najvećih gradova

Izvor: Ministarstvo financija / Autor: Zoran Korda/tportal.hr

Slično je i s prosječnim prihodima po stanovniku jer u 2020. bilježe porast samo u županijama, u općinama ostaju podjednaki, a u gradovima se smanjuju. U općinama i gradovima iznose oko 5500 kuna, a u županijama oko 1600 kuna po stanovniku.

Proračuni općina u prosjeku su najuravnoteženiji, gradovi imaju najveće deficite, a županije ostvaruju suficite. Prosječni deficit gradova u 2020. je za oko sedam milijuna kuna veći nego što je bio 2019., a županije koje su u 2019. prosječno bile u deficitu, u 2020. su, unatoč koronakrizi, ostvarile prosječni suficit od dva milijuna kuna.

Prosječni suficit/deficit 2017.-2020.

Prosječni suficit/deficit 2017.-2020.

Izvor: Ministarstvo financija / Autor: Institut za javne financije

Uvjerljivo najveći deficit od 532,2 milijuna kuna bilježi Zagreb, a među 20 gradova visokom razinom deficita izdvajaju se Dubrovnik (-162,9 milijuna kuna) i Split (-94,1 milijun kuna). S druge strane najveći suficit (20,5 milijuna kuna) u pandemijskoj godini imao je Karlovac, a u solidnom plusu bili su i Koprivnica (13,5 milijuna kuna) te Slavonski Brod (12,5 milijuna kuna).

No kada se deficit podijeli na broj stanovnika, zagrebački minus i nije tako velik. Iznosi 531,2 kune po stanovniku, a mnogi gradovi i općine imaju znatno veće brojke. Primjerice, Primošten ima proračunski deficit od 4224 kune po stanovniku, a rekordni minus bilježi Općina Vrlika, čak 10.564 kune.

Za razliku od gradova, većina županija završila je 2020. u plusu. Najveći suficit (24,8 milijuna kuna) bilježi Sisačko-moslavačka županija, a višak iznad 20 milijuna kuna imale su i Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Splitsko-dalmatinska županija. Najveće deficite imale su Osječko-baranjska (-21,9 milijuna kuna), Vukovarsko-srijemska (-17,5 milijuna kuna) i Zagrebačka županija (-13,5 milijuna kuna).

Proračuni županija

Proračuni županija

Izvor: Ministarstvo financija / Autor: Zoran Korda/tportal.hr

Analiza je još jednom pokazala koliko turizam utječe na bogatstvo lokalnih jedinica. Tako je među općinama s prihodima po stanovniku većim od 10.000 kuna čak 17 od njih 29 smješteno uz more. Među gradovima s najvećim prihodima po stanovniku više od polovice njih (11 od 20) nalazi se uz more.

No velik utjecaj na visinu proračuna imaju i pomoći koje lokalne jedinice primaju iz različitih izvora, uključujući fondove Europske unije. Tako najveće prihode po stanovniku 2020. imaju nerazvijene općine Saborsko i Civljane (iznad 26 tisuća kuna). Riječ je o općinama s izuzetno malim brojem stanovnika (387, odnosno 134) i vrlo visokim udjelima državnih ili pomoći EU-a u prihodima poslovanja (46, odnosno 64 posto).

  • +1

Zagreb ima najveći apsolutni deficit, a po glavi stanovnika rekordan minus bilježi Općina Vrlika

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Razlike između najbogatijih i najsiromašnijih općina izuzetno su velike. Primjerice Općina Medulin ostvarila je u 2020. najveće ukupne prihode (77 milijuna kuna), što je iznos jednak zbroju ukupnih prihoda 24 najsiromašnije općine.

I dalje je prisutna visoka koncentracija prihoda u glavnom gradu. Ukupni prihodi Zagreba (7,3 milijarde kuna) jednaki su zbroju ukupnih prihoda čak 118 gradova, odnosno čine 40 posto ukupnih prihoda svih 128 gradova.

Zanimljivo je to da četiri grada (Komiža, Vrlika, Hrvatska Kostajnica i Klanjec) imaju ukupne prihode manje od 15 milijuna kuna dok pet općina (Medulin, Matulji, Podstrana, Kostrena i Viškovo) imaju ukupne prihode veće od 50 milijuna kuna.

Distribucija prihoda po stanovniku

Distribucija prihoda po stanovniku

Izvor: Ministarstvo financija / Autor: Institut za javne financije

Stručnjaci Instituta za javne financije napominju da brojne lokalne jedinice ne prikupljaju prihode i ne stvaraju rashode samo putem svojih proračuna, već i preko svojih proračunskih korisnika (vrtića, škola, muzeja, bolnica itd.) te preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači. Stoga sâm proračun ne mora pokazivati cjelovito i stvarno financijsko stanje lokalne jedinice.

Također, ističu da visoki proračunski deficit lokalne jedinice nužno ne odražava lošu financijsku sliku. Za kvalitetnu ocjenu stanja lokalne jedinice neophodno je detaljnije istražiti ključne proračunske dokumente te utvrditi uzrok i način financiranja deficita.

Deficit može nastati i zato što se lokalna jedinica zadužila kako bi financirala kvalitetan kapitalni projekt koji će u budućnosti pozitivno utjecati na lokalni razvoj i povećanje prihoda.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!