PROGNOZE GRUPE UNICREDIT

Proračunski deficit raste na 6,5 posto BDP-a

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 13.10.2010 16:42
  • Objavljeno 13.10.2010 u 16:35
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Premda je u drugom kvartalu u Hrvatskoj nastavljen pad ekonomske aktivnosti, stopom od 2,5 posto na međugodišnjoj razini, podaci objavljeni za treće tromjesečje ipak upućuju na zaključak da je pad gospodarske aktivnosti pri kraju, ocjenjuje se u kvartalnim makroekonomskim prognozama Grupe UniCredit za zemalja srednje i istočne Europe

'Ostajemo pri prognozi pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj od 1,5 posto u 2010., a iduće godine očekujemo blagi oporavak i rast od 1,6 posto', rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za četvrto tromjesečje.

Nakon gotovo dvije godine pada u srpnju je trgovina na malo porasla 0,7 posto na međugodišnjoj razini. Ukidanje više stope poreza solidarnosti u studenom će dodatno povećati raspoloživi dohodak. Iako je industrijska proizvodnja još uvijek u minusu, desezonirani mjesečni podaci za srpanj i kolovoz ipak upućuju na početak oporavka, kaže Šaravanja.

Prognoza za inflaciju u 2010. ostaje 1,0 posto, dok bi prosječna stopa inflacije u 2011. trebala biti 2,5 posto. I prognoza za deficit tekućeg računa platne bilance ostaje nepromijenjana (3,7 posto BDP-a).

Dodaje da sporiji rast vanjskog duga, niži deficit tekućeg računa platne bilance i manji apsolutni iznos otplate vanjskog duga u 2011. upućuju na nastavak stabilnosti tečaja i nepromijenjeni monetarni okvir

Napominje da je u ovom pogledu veliki plus i očekivani završetak pregovora s Europskom unijom u prvoj polovici 2011.

Međutim, upozorava Šaravanja, ti se pregovori neće završtiti po inerciji, Vladi predstoje politički i financijski teške odluke u brodogradnji i, između ostalog, ispunjenje mnoštva mjerila u poglavlju o pravosuđu. Premda očekujemo zaključenje pregovora s EU krajem lipnja 2011., rizik da se taj rok probije nije zanemariv, ocjenjuje Šaravanja.

Napominje kako je tijekom ljeta Vlada povećala očekivanja da će rebalans proračuna biti uvertira u pojačanu provedbu reformi, ali su ta očekivanja ostala neispunjena.

'Zbog toga očekujemo da će se smanjenje proračunskog deficita sporije odvijati, ovogodišnji deficit konsolidirane opće države vidimo na 6,5 posto BDP-a, i u 2011. očekujemo blagi pad na 6,0 posto BDP-a', kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Fokus u ovom kvartalu bit će na donošenju proračuna za 2011., a jednako važna bit će rasprava o prijedlogu zakona o fiskalnoj odgovornosti, osobito kada se uzme u obzir da će razina javnog duga (uključujući sva državna jamstva) u 2011. preći gornju granicu maastrichtških kriterija za ulazak u eurozonu od 60 posto BDP-a, komentirao je Šaravanja fiskalnu politiku.

Dodatno smanjenje vanjskih neravnoteža ove godine uz očekivanja da će Hrvatska iduće godine zabilježiti gospodarski rast i konačno završiti pregovore o punopravnom članstvu Europske unije glavni su aduti kada je riječ o raspoloženju investitora.

Ulazak u izbornu godinu, odnosno, odgoda ozbiljnijih reformskih mjera do nakon izbora i potencijalni negativni učinci toga na proračunski deficit predstavljaju najveće rizike, navodi Šaravanja dodajući da ne očekuju promjenu kreditnog ratinga u idućih 12 mjeseci.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi