Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), komentirajući najnovije statističke podatke o usporavanju inflacije, upozorile su da je inflacija još uvijek visoka i znatno iznad prosjeka europodručja, iako su se složile da recentni podaci DZS-a i Eurostata potvrđuju nastavak smirivanja rasta cijena.
Komentirajući na upit Hine inflaciju, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja kaže da je "inflacija nešto blaža, no i dalje visoka", a da je njezinom smanjenju s 5,2 na 4,5 posto pridonijelo blagi pad potrošačkih cijena u lipnju u odnosu na prethodni mjesec za 0,4 posto, i to ponovno primarno zbog manjih cijena energije, za 2,9 posto.
Uz to su pale i cijene svih ostalih osnovnih skupina proizvoda osim usluga koje su porasle znatnih 1,1 posto, dodaje Šaravanja, koji ističe i da je stopa od 4,5 posto najniža unatrag četiri mjeseca.
HGK: Cijene energije osnovni su pokretač inflacije u eurozoni i u Hrvatskoj
"Doprinos inflaciji najveći je i ujedno podjednako jak kod usluga i kod energije, oba 2,1 postotni bod, dok je kod hrane znatno slabiji, 0,6 postotnih bodova, uz cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda koje su imale deflacijski učinak na rast opće razine cijena", komentira.
vezane vijesti
Iznosi i da je inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također pala, sa 4,9 na 4,2 posto, ali ostala među najvišima u eurozoni odnosno treća najviša.
Na području cijele eurozone inflacija je također pala, s 3,2 na 2,8 posto, čime je ostala znatno iznad ciljne razine ECB-a.
"Oštar skok cijena energije ove je godine osnovni pokretač više razine inflacije i u eurozoni, i u Hrvatskoj. Razlika je u tome što se u Hrvatskoj rast cijena energije bilježi već duže vrijeme (postupno ukidanje subvencija), dok u eurozoni cijene energije na godišnjoj razini rastu posljednja četiri mjeseca", kaže Šaravanja iz HGK.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u komentaru ističu da usporavanje HICP inflacije u Hrvatskoj u lipnju na 4,2 posto, nakon 4,9 posto u svibnju, potvrđuje nastavak postupnog smirivanja ukupnog rasta cijena.
"Ohrabruje činjenica da doprinos cijena hrane, pića i duhana ukupnoj inflaciji već nekoliko mjeseci kontinuirano pada, a djelomično popuštaju i pritisci iz cijena energije kao odraz smirivanja napetosti na Bliskom istoku. Ipak, inflacija u Hrvatskoj i dalje ostaje znatno viša od prosjeka europodručja, gdje je u lipnju iznosila 2,8 posto", naglašavaju iz HUP-a.
Glavni razlog tome, kako ističu, više nisu hrana ni energija, nego usluge, za koje se inflacija u Hrvatskoj već više od godinu dana ustrajno zadržava oko 7 posto godišnje, dok je u europodručju 3,2 posto, a upravo ta 'postojanost' pokazuje da domaći inflatorni pritisci ostaju snažni.
Smatraju i da, kada inflaciju sve više određuju domaći čimbenici, i odgovor mora biti prvenstveno u domaćim ekonomskim politikama, čemu dodaju da Hrvatska danas izdvaja oko 13,5 posto BDP-a za masu plaća javnog sektora, što je svrstava na treće mjesto u EU, iza Finske i Danske, dok se proračunski deficit kreće oko 3 posto BDP-a.
HUP: Uvođenje poreza na prekomjernu dobit neće smanjiti cijene
U takvim okolnostima prostor za daljnje širenje javne potrošnje vrlo je ograničen te stoga fiskalna politika treba biti usmjerena na učinkovitije upravljanje postojećim rashodima, a socijalne mjere preciznije usmjeriti prema najugroženijim građanima kroz registar stanovništva, umjesto široko postavljenih i neselektivnih transfera, poručuju iz HUP-a.
"Upravo zato odgovor na ovakvu strukturu inflacije ne bi trebalo biti dodatno porezno opterećenje gospodarstva. Najavljeno uvođenje poreza na tzv. prekomjernu dobit neće smanjiti cijene usluga niti ukloniti domaće inflatorne pritiske. Naprotiv, moglo bi usporiti ulaganja u produktivnost i konkurentnost upravo u trenutku kada hrvatsko gospodarstvo ulazi u razdoblje sporijeg rasta i to kažnjavajući uspješne kompanije. Dugoročno se inflacija može održivo smanjivati jedino većom produktivnošću, snažnijim privatnim ulaganjima i odgovornom fiskalnom politikom", zaključuju iz HUP-a.
